Institut zabrane prava glasa dioničarima iz članka 13. st. 3. Zakona o preuzimanju dioničkih društava pao je ispit na Ustavnom sudu! Ustavni suci ukinuli su tu odredbu ocijenjujući da je ona neustavna.

Kako se ona odnosi na sve situacije tzv. prisilnog preuzimanja dioničkih društava, a tiče se svih onih koji izbjegavaju ili objektivno ne mogu podnijeti ponudu, a Hanfa im nalaže tu obvezu, odluka će imati velike implikacije. Prvo, očekuje se da će pozitivno utjecati i na slučajeve koji se vode na Upravnom sudu povodom tužbi protiv Hanfe, ali i na novu Hanfinu, manje rigidnu praksu. U prvim komentarima pravnici ističu da je to dobra vijest za pravnu sigurnost investitora, a tržište bi moglo živnuti zbog ukidanja, kako kažu, preteške zakonske sankcije za neposlušnost i oglušivanje na Hanfino rješenje o obvezi objave ponude.Što se Ustavnog suda tiče, on je jasno rekao da je zaštita dioničara s manjinskim udjelima legitimni cilj zakonskog uređenja prisilnog preuzimanja dioničkog društva, odnosno to nikome nije sporno. No, ocijenjujući propisanu sankciju za neposlušnost Hanfi – gubitak mnogih dioničkih prava – zaključili su da je ona nesrazmjerna cilju, te je treba ukinuti.

Odluka je donesena na sjednici 8. srpnja u postupku ocjene ustavnosti na prijedlog desetak fizičkih i pravnih osoba, pogođenih tom odredbom. Među njima je i slučaj Goranka i Biserke Fižulić zbog prelaska praga od 25 posto vlasništva nad Magmom, gdje je do obveze ponude došlo, kako kaže Fižulić, omaškom."Naravno da je odluka Ustavnog suda ispravna, dobrodrošla i hvalevrijedna. U mom slučaju regulator nije imao nikakvog izbora, a odredba se kruto primjenjuje. Stekao sam čistom omaškom 400 dionica, dok smo suproga i ja imali 4,5 milijuna dionica. Nisam imao namjeru stjecanja, ali s obzirom da sud ne poznaje riječ omaška, našao sam se na udaru te odredbe", kaže Fižulić. Svojedobno sam se zalagao, kaže, da Hanfa kao regulatori u nekim drugim zemaljama ima pravo diskrecijskog odlučivanja kad je evidentno da stjecatelj nije imao namjeru stjecanja ili kad nije povrijedio druge dioničare. "Po uzoru na izuzeće od obveze ponude koje je unešeno u Zakon o predstčejanoj nagodbi, trebalo bi donijeti elastičnije rješenje, i ako se neće mene amnestirati, onda barem da drugi nemaju štetu", kazao je Goranko Fižulić.

Problemi koje takva, pokazuje se, neustavna odredba u praksi stvara izgledaju ovako. Tvrtke moraju dati regulatoru financijsko osiguranje da će ispuniti obvezu – u pravilu se radi o vrlo velikim iznosima, pa stoga oni koji su Hanfim rješenjem obvezani na podnošenje ponude često to izbjegavaju učiniti. Ili još češće događa se to da objektivno ne mogu ispuniti nalog Hanfe. No, čim Hanfa označi nekome da postoji obveza objave ponude, gubi se pravo glasovanja na skupštini i to traje neograničeno. Iako je suspenzija prava zakonski privremena, ona može faktički trajati godinama, a posebice dugo usljed gospodarske krizi i nelikvidnosti. Uz to, rješenje Hanfa donosi u upravnom postupku u kojem ne postoji pravo žalbe, pa je to jedinstven slučaj. Kako je Hanfino rješenje jednostupanjsko jedino se mogu ulagati tužbe Upravnom sudu, a tu je početak svih problema.

Prava utjecaja kroz skupštinu gube se dok Upravni sud ne riješi slučaj, a dotad može doći do nepopravljive štete. K tome, pravnici tvrde da je ne samo ukinuto zakonsko rješenje problem, nego i što se automatski otvara mogućnost malim dioničarima za sudsko zahtijevanje otkupa dionica od onih kojima je Hanfa izdala rješenje o obveznoj ponudi, a isto tako i omogućava podnošenje zahtjeva za naknadu štete protiv onih koji nisu ispoštivali odluku Hanfe, a prodali su dionice.Nova odluka ustavnih sudaca, nakon ukidanja zdravstenog kurikuluma, procjenjuje se po pitanju hoće li ponovo usijati odnose na relaziciji Ustavnog suda i Vlade ili će je Vlada jedva dočekati da se izbalansiraju dionička prava te da tržište živne. Utješno ili ne, suci kritiziraju dvije Vlade, i Kosoričinu i Milanovićevu jer su obje tijekom 2009. i 2012. propustile šansu promijeniti tu odredbu u sklopu zakonskih intervencija u zakon.

"Ako zakonodavac ne shvati da sam mora napraviti izmjenu zakona nego čeka da ga Ustavni sud na to natjera, onda je riječ o packi. Vlada i Sabor su morali znati da postoje ustavne tužbe, te je trebalo zauzeti stav o tome prilikom izmjena Zakona", kaže naš sugovornik. No, odluka ne proizvodi odmah pravne posljedice. Kako ne bi došlo do pravne praznine u tom Zakonu, ustavni suci su ostavili nešto manje od pola godine Vladi i Saboru da interveniraju. Kao i u slučaju ukinutih dijelova Zakona o kaznenom postupku, privremeno je odgođen prestanak njihova važanja, ali ovaj put za kratko. Konkretna odredba prestaje važiti 15. prosinca 2013., no nadležna tijela, prije svega Hanfa, kao i sudovi dužni su praktički izbjegavati primjenu ukinutog članaka kad god je to moguće da se drugim sredstvima zaštite prava malih dioničara za vrijeme trajanja postupaka preuzimanja.Valja reći da je posrijedi drugi slučaj u kojem Ustavni sud reagira na temelju neprilagođenog i strogog zakona koji provodi Hanfa.

Prvi je bio slučaj Belje kad se Ustavni sud direktno suprostavio Hanfi. Suprotno regulatoru ustavni suci su svojom odlukom dozvolili Agrokoru da ne mora otkupljivati dionice Belja, dok se ne donese odluka Upravnog suda. Dok je taj slučaj u 2011. bio direktni sukob Ustavnog suda i Hanfe sad je, neki kažu, riječ o manjem, posrednom udaru na Hanfu s obzirom da je nadležna za primjenu zakona. Po mišljenju nekih, upravo tvrda rješenja tog zakona, kao i kruto postupanje Hanfe doveli su do usporavanja trgovine."S pretjeranom stegom i rizikom svi se suzdržavaju od daljnjeg većeg djelovanja na tržištu. Jedan je problem kriza, a drugi je što se pretjeranom regulacijom prestrašilo investitore, pa će čini se Ustavni sud svojom odlukom biti okidač promjena", zaključuje naš sugovornik.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja