EN DE

‘Otvarajte nova radna mjesta, ali proračuni moraju ostati u okvirima’

Autor: Tomislav Oharek
31. svibanj 2013. u 18:00
Podijeli članak —
Europa se ekonomski repozicionira, a taj proces je otežalo izbijanje krize/FOTOLIA

Većina članica ostvarila je velik napredak po pitanju financijske konsolidacije no valja raditi i na povećanju konkurentnosti.

Sada je vrijeme da pokrenemo fundamentalne ekonomske reforme koje će rezultirati rastom i otvaranjem radnih mjesta.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

To očekuju svi naši građani, a posebno mladi. To je jedini način s kojim se možemo nositi s dva nepopustljiva nasljeđa ove krize, odnosno ozbiljnim padom kompetitivnosti u velikom broju država članica i tvrdokornom nezaposlenošću te svim negativnim socijalnim posljedicama koje ona povlači za sobom", rekao je prilikom predstavljanja Ekonomskog semestra predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso i tom prilikom dao preporuke za svaku državu članicu kako bi se trebale ponašati u idućih godinu dana. Komisija je zaključila kako je većina članica ostvarila velik napredak po pitanju fiskalne konsolidacije te kako se već provode reforme potrebne da bi se povećala kompetitivnost, iako je dinamika poprilično različita od države do države.

Sada je vrijeme da pokrenemo fundamentalne ekonomske reforme koje će rezultirati rastom i otvaranjem radnih mjesta.

To očekuju svi naši građani, a posebno mladi. To je jedini način s kojim se možemo nositi s dva nepopustljiva nasljeđa ove krize, odnosno ozbiljnim padom kompetitivnosti u velikom broju država članica i tvrdokornom nezaposlenošću te svim negativnim socijalnim posljedicama koje ona povlači za sobom", rekao je prilikom predstavljanja Ekonomskog semestra predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso i tom prilikom dao preporuke za svaku državu članicu kako bi se trebale ponašati u idućih godinu dana. Komisija je zaključila kako je većina članica ostvarila velik napredak po pitanju fiskalne konsolidacije te kako se već provode reforme potrebne da bi se povećala kompetitivnost, iako je dinamika poprilično različita od države do države.

 

Rehn

Već su na djelu makroekonomski potezi za poticanje ekonomskog razvoja

Što se pak tiče preporuka, koje su u praksi zapravo obvezujuće povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn je rekao kako su one rezultat dva temeljna cilja cilja EK – održivog rasta i stvaranja radnih mjesta te postupne konsolidacije javnih financija. Tom prilikom je napomenuo kako EK preporučuje da Mađarska, Italija, Latvija, Letonija i Rumunjska više ne budu obuhvaćeni mehanizmom pretjeranog deficita (EDP), no preporuča se da se u njega ponovno uključi Malta. Tako će nakon ovogodišnjeg Semestra EDP-om biti obuhvaćeno 16 država članica, što je ipak mnogo bolji rezultat u odnosu na 24 države 2011. godine."Europa prolazi kroz duboko ekonomsko repozicioniranje nakon velikog premještanja kapitala u godinama prije izbijanja krize. Već su na djelu makroekonomski potezi za poticanje ekonomskog razvoja. Naše ovogodišnje preporuke za provođenje strukturalnih reformi su sveobuhvatnije, preciznije i konkretnije nego ikad prije", istaknuo je Rehn.

U praksi Europska komisija ostaje na liniji smjernica zacrtanih još krajem prošle godine, a one su da EU i dalje ustraje na mjerama fiskalne konsolidacije, no one moraju biti diferencirane i okrenute poticanju rasta. Također, za gospodarstva država Europske unije važno je da se što prije vrate normalni uvjeti zaduživanja za gospodarstvo, a važno je raditi i na promociji rasta i kompetitivnosti. Nadalje, države se moraju uhvatiti u koštac s nezaposlenošću i društvenim posljedicama krize te modernizirati javnu upravu.

Hrvatska

Hitno riješiti problem krutog tržišta rada

Europska komisija je u svojim prvim preporukama Hrvatskoj poručila da mora pronaći ravnotežu između poticanja gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta i nastavka procesa fiskalne konsolidacije. U srednjem roku glavna je zadaća Zagreba poboljšanje konkurentnosti i jačanje povjerenja u financijski sektor. EK podsjeća da je u proljetnim prognozama procijenjeno da će se hrvatsko gospodarstvo ove godine smanjiti za jedan posto, iako Zagreb očekuje rast BDP-a od 0,7 posto. Nadalje, Hrvatska mora uložiti dodatne napore kako bi smanjila visoki proračunski deficit i riješila dugove državnih poduzeća te osigurati ulaganja i ostale oblike potrošnje koji potiču rast. Sredinom travnja Hrvatska je na ocjenu EK poslala ekonomski program u kojem je deficit opće države ove godine procijenila na 3,6% BDP-a i njegovo zauzdavanje na dopuštenih 3% BDP-a tek 2016. U Komisiji napominju da se može poboljšati efikasnosti poreznog sustava, a hitno se mora riješiti problem krutog tržišta rada i nepovoljno poslovno okruženje. Gospodarstvo pritišće i velik udio nenaplativih zajmova, a privatni sektor je izložen i valutnom riziku jer je velik dio njegova duga denominiran u inozemnoj valuti ili je s valutnom klauzulom.

Francuska

Rezati davanja za socijalu i do kraja godine provesti reformu mirovinskog sustava

Europska komisija je za Francusku preporučila dvogodišnje produženje roka za uređenje javnih financija, odnosno s 2013. na 2015. godinu. No zauzvrat, važno je da ta država iskoristi to produljeno razdoblje kako bi se uhvatila u koštac sa sve većim problemom ekonomske (ne)kompetitivnosti. Francuska bi zato trebala dodatno smanjiti trošak rada, posebno kroz rezanje davanja za socijalu. Također, potrebno je dramatično unaprijediti poslovno okruženje i inovacijske i izvozne kapacitete tvrtki i to ponajprije malih i srednjih poduzetnika. Komisija smatra kako ima prostora za napredak u kompetitivnosti posebno u reguliranim profesijama, maloprodaji i mrežnoj industriji. Potrebno je unaprijediti i tržište rada kako bi se potaknulo otvaranje radnih mjesta i osigurao rast. Do kraja godine Francuska mora donijeti reformu mirovinskog sustava, kako bi postao održiv do 2020. godine. Iako Komisija Francuzima zapravo nije poručila ništa čega već nisu svjesni iz Pariza je došla neočekivano žestoka kritika prijedloga komisije. Tako je predsjednik Hollande poručio da "neće Komisija Francuskoj diktirati što i kada mora raditi".

Belgija

Veća kompetitivnost

Belgija je uz Nizozemsku i Portugal dobila jednogodišnje produljenje roka za dovođenje u red svojih javnih financija. Što se tiče Belgije Komisija ističe kako je ta država prošle godine realizirala tražene strukturne reforma. Međutim nije bilo dovoljno strukturnih fiskalnih napora 2010. i 2011. što je pak rezultat krize vlasti u toj zemlji. Belgija je zato pak dobila poštedu od kazne jer u praksi dvije godine nije bilo stabilne vlasti koja bi svela razinu javnog duga ispod 3% BDP-a. No, ohrabrena posljednjim rezultatima Komisija ove godine očekuje proračunsku konsolidaciju od 1% BDP-a te još 0,75% BDP-a iduće godine, što će omogućiti da ta država ima uravnotežen proračun. Komisija, uz to, traži da se u Belgiji pokrene niz reformi, uključujući i mehanizma određivanja plaća, kako kako bi se potaknula kompetitivnost te zemlje, a u tom smislu je potrebno i ubrzati tranziciju prema ekonomiji koja se zasniva na znanju. Također, EK preporučuje i reformu postojećeg dugoročno neodrživog mirovinskog sustava.

Slovenija

Pokrenuli odlučne reforme koje će dati rezultat

Komisija je poručila Sloveniji kako je svjesna toga da se Ljubljanja odlučno odlučila obračunati s dubokim problemima u kojima se ta država našla. Slovenija već neko vrijeme uspjeva na tržištu predfinacirati svoje financijske potrebe, no sada bi trebala ugrabiti priliku da što prije i agresivnije krene s provedbom nužnih reformi. Komisija ipak hvali Sloveniju i poručuje kako je po pitanju provođenja reformi od travnja zabilježen zamjetni napredak, a posebno se kao pozitivan primjer ističe to što je Ljubljanja uvela u Ustav odredbu o uravnoteženim javnim financijama. Vladu se hvali i zbog mjera poticanja cjenovne kompetitivnosti i početka odlučne akcije čišćenja bankarskog sektora. Komisija smatra da će reformska strategija slovenske vlade nakon što bude u potpunosti provedena vratiti optimizam na tržištu, što će pridonijeti izlasku iz recesije. Zbog tih pozitivnih trendova i Slovenija je dobila dvogodišnju odgodu dovođenja u red javnih financija.

Španjolska

Mijenjati obrazovni sustav i smanjiti siromaštvo

Španjolska je tijekom prošle godine provela niz reformi no velik dug nastao nakon prsnuća nekretninskog balona i potreba za realokacijom kapitala i rada i dalje jako brinu Europsku komisiju. Bruxelles ipak poručuje kako je Madrid predstavio uvjerljiv opsežan Nacionalni program reformi, a glavna preporuka Komisije Španjolskoj je da taj program provodi rigorozno i pritom pazi na zacrtane vremenske okvire. Španjolska je zato također dobila dvije godine odgode za uređenje svojih javnih finacija, odnosno do 2016. godine. Uz to Španjolci moraju poraditi na učinovitosti poreznog sustava, a kao jedna od najneuralgičnijih točaka ocijenjen je obrazovni sustav koji je zahvaljujući svojim strukturnim slabostima jedan od glavnih generatora astronomske nezaposlenosti među mladima. EK upozorava i na sve veći rast siromaštva u Španjolskoj, čime se država mora pozabaviti.

Autor: Tomislav Oharek
31. svibanj 2013. u 18:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close