Prema 'reaktiviranom' planu izlaska države na međunarodno tržište duga, izdanje dolarskih obveznica trebalo bi se realizirati tijekom ovog mjeseca. Intencija je da se ta operacija zaključi do Uskrsa, što bi značilo priljev deviza od prodaje obveznica negdje u prvom tjednu travnja.

To znači da bi se uskoro trebalo krenuti i na oglede s investitorima u nekoliko europskih i američkih financijskih središta. No ako je suditi prema situaciji na sekundarnom tržištu hrvatskog duga, prilično je izgledno da će se žaliti što je početkom prosinca došlo do odgode prvotnog plana izlaska na svjetsko tržište. Prinosi na naše državne obveznice  bilježe rast i, ne promijeni li se situacija u idućih nekoliko tjedana, izgledno je da bi nam godišnji trošak kamate zbog propuštenog povoljnijeg trenutka mogao biti desetke milijuna kuna veći nego da se s inozaduženjem išlo u siječnju. To je, naime, bilo i inicijalni plan, prije negoli je ministar financija Slavko Linić početkom prosinca zbog pada kreditnog rejtinga nakratko bio i odustao od inozemnog zaduženja. Koliko bi se zbog tajminga trošak kamate mogao povećati ovisi, među ostalim, o veličini izdanja kao i o roku na koji će se nove obveznice izdati.

Neslužbeno se kao ciljani iznos već neko vrijeme spominje 1,5 milijardi dolara (s tim da se računalo da bi uz povoljnu situaciju mogao biti i nešto veći), a u pogledu ročnosti analitičari su mahom isticali da bi zbog dinamike dospijeća postojećih izdanja (odnosno zbog značajnih iznosa dospijeća za pet ili sedam godina) optimalan bio 10-godišnji rok. Situacijom na sekundarnom tržištu obveznica s približavanjem izdanja hrvatske dolarske obveznice pozabavili su se i analitičari iCapitala, uočavajući na stranom tržištu rast prinosa duž cijele krivulje. "Tako se prinos najduže dolarske obveznica s rokom dospijeća 2021. kreće iznad razine 5%, što je prvi put od rujna 2012.", ističe se u komentaru. Ako se ministarstvo odluči na izdavanje obveznice na rok od 10 godina, premija bi se mogla kretati u rasponu 40-60 baznih poena, a to implicira cijenu zaduženja od oko 5,50%. S tim u vezi u iCapitalu napominju da bi se Ministarstvo financija, da se držalo prvotnog plana i izašlo s novim zaduženjem odmah u siječnju ili najkasnije u veljači, zadužilo najvjerojatnije po povoljnijim stopama budući da je tada prinos 'najduže' dolarske obveznice (dospijeća 2021) bio na razini 4%.

Nekoliko puta unatrag dva mjeseca analitičari te kuće su ukazivali na povoljn(ij)u priliku zaduživanja. Bloomberg, pak, ovih dana podsjeća kako je nekoliko visokozaduženih zemalja istočne Europe upravo raspoloženje investitora u obveznice iskoristilo za zaduživanje na tržištu, čime su usput eskivirale i otupile zahtjeve MMF-a za fiskalnom disciplinom. Mađarska, Rumunjska, Srbija i Ukrajina prošli su mjesec prodale obveznica u vrijednosti od ukupno 7,25 milijardi USD, privlačeći investitore u papire tržišta u razvoju višim prinosima od prosječnih 4,67%, koliki je prosjek za dolarski denominirane obveznice tzv. emerging marketsa. Kad je posrijedi kretanje cijene hrvatskog dolarskog duga, rast prinosa u odnosu na kretanja prinosa usporedivih zemalja kod Hrvatske je bio izraženiji upravo unatrag mjesec dana, odnosno otkako je najavljen izlazak na tržište. Očito pri najavama nije uputno ostaviti previše vremena za reakcije sekundarnog tržišta.