Prihodi i rashodi državnog proračuna u ovoj su godini ostvareni nešto bolje od planiranog, tako da će unatoč padu BDP-a proračunski deficit ostati u okvirima planiranih 10 milijardi kuna, doznaje se iz Ministarstva financija.

Podaci o izvršenju proračuna za ovogodišnjih 11 mjeseci pokazuju da su prihodi za 2,5 posto veći od planiranih dok su rashodi istodobno za 1,2 posto manji od planiranih, tako da je deficit krajem studenog iznosio 7,78 milijardi kuna, a na kraju godine kretat će se oko predviđenih 9,98 milijardi kuna.

Iako Vlada nije uspjela uštedjeti predviđene iznose na plaćama i kamatnim rashodima (zbog brodogradnje), kroz smanjenje drugih rashoda ušteđeno je četiri milijarde kuna, što je snažna konsolidacija na rashodovnoj strani, poručuju iz Ministarstva.

Uštede na materijalnim rashodima zasad iznose 1,2 milijarde kuna, a na godišnjoj razini iznosit će oko 10 posto. Značajna racionalizacija ostvarena je na svim stavkama, od subvencija koje su smanjene za 700 milijuna kuna do troškova za prijevozna sredstva koji su ove godine smanjeni za četvrtinu, na nešto više od 30 milijuna kuna.

To je prvi puta od izbijanja krize da su materijalni troškovi toliko smanjeni, naglašavaju u Ministarstvu te ističu da je podbačaj bio jedino na plaćama. Stoga od Nove godine starta centralizirani obračun plaća koji će uvesti reda i u taj segment, a potpisivanjem kolektivnih ugovora sa sindikatima riješen je problem smanjenja troškova za božićnice, regrese i druga materijalna prava.

Bez obzira na pad gospodarskih aktivnosti prihodi su veći od planiranih, ponajviše zahvaljujući boljoj naplati doprinosa od gotovo milijardu kuna, te rastu prihoda od PDV-a za 8,2 posto zbog povećanja opće stope na 25 posto.

S druge strane, prihodi od trošarina ukupno su pali za 2,2 posto, ponajviše jer su prihodi od trošarina na automobile pali za čak 18,8 posto, a na naftne derivate pet posto.

Prihodi od doprinosa pali su za 1,4 posto, pri čemu je nakon Vladine odluke o smanjenju doprinosa za zdravstveno osiguranje prikupljeni iznos pao za 4,9 posto. S druge strane, prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje porasli su za 1,5 posto, a od doprinosa za zapošljavanje 2,1 posto. Također su porasli prihodi od naknada za koncesije za čak 74,8 posto, ponajviše zahvaljujući koncesiji za 4 G mrežu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

U Ministarstvu financija ponavljaju da su ove godine nizom mjera nastojali rasteretiti gospodarstvo, prebacujući porezno opterećenje s proizvodnje na potrošnju, zbog čega su znatno pale državna i osobna potrošnja, a kako su izostale najavljene investicije rezultat toga je novi pad BDP-a, koji će na kraju godine biti između 1,5 i 2 posto.

Ministarstvo pritom smatra da su kućne proračune najviše pogodila poskupljenja energije i komunalija, a ne veći PDV, jer su cijene hrane, odjeće i ostalih potrepština ostale na približno istoj razini.

U Ministarstvu očekuju da bi uskoro moglo doći do pada cijena energenata, ponajprije plina koji bi u idućih mjesec dana, zbog dolaska konkurencije u dobavi plina, trebao pojeftiniti za oko 70 lipa po prostornom metru.