ZAGREB – Iako je pojam nevladinih organizacija ili udruga (NVO) poznat velikoj većini hrvatskih građana, tek ga nešto manje od polovice može svrstati u razumljiv kontekst. Pojam NVO najbolje poznaju visokoobrazovani građani nastanjeni u gradovima, do 35 godina, s mjesečnim prihodima više od 3000 kuna, koji su pretežito lijeve političke orijentacije. Iako u Hrvatskoj postoji 28.500 nevladih udruga, njihov rad još nije dovoljno prepoznat. Pokazalo je to istraživanje “Stavovi javnosti o nevladinim organizacijama” koje je provedeno prošle i ove godine na terenu, odnosno telefonski. Istraživanje je proveo Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar” za potrebe CroNGO Programa koji financira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Više od 40 posto ispitanih zna za pojam NVO i razumije ga. Međutim, zabrinjava podatak da jednak broj građana uopće ne zna točno što on predstavlja. Relativno najslabije poznavanje izraza udruga, kao i njegova značenja, utvrđeno je kod osoba iznad 60 godina. Upoznatost s tim izrazom smanjuje se sa smanjenjem stupa naobrazbe i s visinom prosječnih mjesečnih prihoda. Također su znatne razlike u poznavanju izraza NVO utvrđene u pogledu političke orijantacije. Građani centralne i desne političke orijentacije rjeđe poznaju taj pojam, kao i njegovo značenje.

Posebno zabrinjava podatak da svaki četvrti ispitanik smatra da udruge same po sebi nisu štetne, ali istodobno ne čine ništa korisno za društvo. Nešto manje od polovice ispitanih pak smatra da je rad udruga donekle koristan. Dva su područja djelovanja rada udruga koje javnost najbolje poznaje. Riječ je o braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata te područje vezano uz zlostavljanje djece. Tek poslije će se ispitanici sjetiti udruga koje se bave zaštitom okoliša, političkim organizacijama ili kampanjama te ravnopravnosti spolova.Većina ispitanih, nešto manje od polovice, uglavnom se slaže kako udruge u velikoj mjeri poboljšavaju uvjete i kvalitetu života u zajednici. Većina se slaže i da su udruge danas djelotvornije nego prije pet godina, te da je njihova uloga u isticanju i rješavanju problema veoma važna. Istodobno, svaki četvrti ispitanik smatra da većina osoba uključenih u rad pojedinih udruga to čini iz osobnih interesa te da pravi ciljevi udruge ustvari ovise o onome tko ih financira. Pozitivan opći stav o radu nevladinih organizacija izražava manje od tri četvrtine građana, preostali nemaju nikakav. Najveći udio javnosti jednako tako smatra da udruge izrazito ili umjereno doprinose podizanju svijesti ljudi o njihovim pravima, a potom i razvoju civilnog društva i razvoju demokracije u društvu. S druge strane, trećina građana procjenjuje da malo doprinose rješavanju konkretnih životnih problema i poboljšanju kvalitete života. “Utvrđenu činjenicu da više od polovice anketiranih ne zna značenje izraza udruga ili nevladina organizacija ocjenjujem nepovoljnom za razvitak nevladinih organizacija i civilnog društva u Hrvatskoj”, komentira sociolog Dražen Lalić, dodavši da u nas nije razvijena ni autonomna ni javna sfera NVO sektora koja egzistira izvan medija i kao takvu javnost je teže upoznaje. “To je velik izazov za nevladine organizacije u nas, koje bi ubuduće trebale intenzivnije i učinkovitije educirati građane o svom radu kako bi osigurale osnovni preduvjet za povećanje angažmana ljudi u civilnom društvu”, zaključuje Lalić.