Vladajući klubovi u Hrvatskom saboru jučer su podržali izvješće o izvršenju državnog proračuna u prvoj polovici ove godine, a usprotivio mu se HDZ, optuživši Ministarstvo financija da prikazuje nerealnu sliku o stanju u proračunu, koji će, uvjereni su, doživjeti rebalans.

Zamjenik ministra financija Boris Lalovac uvodno je priznao da su makroekonomski pokazatelji loši, ali i naglasio kako se Vlada nada da će se u drugom dijelu godine "početi pokazivati određeni oporavci".
Izvijestio je da su ukupni prihodi proračuna u prvoj polovici ove godine povećani za 3,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a ostvareni su u iznosu od 53 milijarde kuna što iznosi 48,7 posto godišnjeg plana.

Porezni prihodi bili su 4,1 posto viši nego lani, pri čemu je prihod od PDV-a veći za šest posto, što je posljedica povećanja stope PDV-a s 23 na 25 posto. U prvom polugodištu ostvareni su ukupni rashodi od 58,9 milijardi kuna, ili 49,5 posto godišnjeg plana, Ukupni manjak državnog proračuna iznosio je 5,8 milijardi kuna ili 1,7 posto BDP-a, što je za 0,9 postotnih bodova niže u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvijestio je Lalovac. Naglasio je da Vlada intenzivno radi na stabilizaciji prihoda, kako bi osigurala kontrolu nad deficitom, koji je za ovu godinu planiran u iznosu od 9,9 milijardi kuna.

Ivan Šuker (HDZ) uvjeren je da će rashodi u drugom polugodištu biti znatno veći, jer je, tvrdi, zanemare li se rashodi za zaposlene, mirovine i socijalna davanja, većina rashoda u prvom polugodištu ostvarena manje od 20 posto. Upozorio je da je za nabavu nefinancijske imovine, u što spada izgradnja zgrada i nabavka opreme u školstvu i zdravstvu, u prvom polugodištu potrošeno svega 308 milijuna kuna, iako je za ovu godinu za te rashode planirano čak 1,7 milijardi kuna. Želi li Vlada ostvariti planirano, državni deficit do kraja godine bit će dvije milijarde kuna veći od planiranog, zbog čega će biti nužan rebalans, ustvrdio je Šuker. Vladu je optužio i da proračunske prihode povećava na račun građana, ustvrdivši da su loši makroekonomski pokazatelji rezultat loše porezne politike.

"PDV ste povećali za dva postotna poena, čime ste uzeli 8,8 posto više, ili 2,5 milijarde kuna iz džepa građana, koje ste prisilili da smanje potrošnju", rekao je Šuker. Dodao je i da Vlada kod donošenja proračuna nije spominjala da će ukinuti materijalna prava zaposlenih u javnim službama i podići cijene struje, plina i grijanja. "Poskupjeli ste struju za 20 posto da bi pomogli HEP-u, a učiteljima ćemo skresati plaće", rekao je. Šuker je ustvrdio i da je 2008., prve godine prije krize, proračunski deficit bio 0,6 posto, na što mu je Lalovac uzvratio da bi trebao spomenuti i da je u iduće tri godine HDZ-ove vlasti ostvareno ukupno više od 40 milijardi kuna deficita.

"Neodgovornost će, nažalost, morati platiti građani", rekao je Lalovac. "Pokušavamo glavu držati iznad vode, a to je izuzetno teško", dodao je. Na Šukerovu tvrdnju da bi, da nije bilo krize, deficit do 2011. bio sveden na nulu, reagirao je i laburist Branko Vukšić. "Proračun bi možda bio uravnotežen da nije bilo krize i Sanadera. Vidimo kako je dijelio milijarde Francuzima i kako su posezali u blagajne. S takvom vlašću teško da bi bilo što bilo uravnoteženo", rekao je Vukšić. Vladi je, međutim, Vukšić spočitnuo izostanak rezultata u pokretanju industrije. Podsjetio je da je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić obećavao da će dati ostavku ako projekte ne pokrene do proljeća. "U zadnjem odgovoru laburistima, rekao je da mu ne pada na pamet dati ostavku, ma što se dogodilo", ustvrdio je Vukšić.

Replicirala mu je SDP-ova zastupnica Nadica Jelaš, koja smatra da je zadržavanje kreditnog rejtinga bez smanjivanja mirovina i socijalnih davanja "ogroman uspjeh vlade u ovakvom trenutku".

Raspravu o izvršenju proračuna Sabor će nastaviti danas.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa