Ne iznenađuje što vlade u ovo vrijeme usporavanja gospodarstva potiču kompanije na ulaganja s ciljem oporavka rasta, zapošljavanja i životnog standarda. No, upravo ulaganja i jesu u samoj biti svake aktivnosti poduzetnika. U tom smislu, a pod pretpostavkom da su uvjeti dobri, poduzetnici ih teoretski nikad neće odbiti provesti. Očito je i da Hrvatska zasigurno nešto dobro radi kada je jedina među svojim neposrednim susjedima uspjela zadržati kreditni rejting u posljednjih godinu dana (dapače, Fitch je nedavno čak i povisio izglede Hrvatske s negativnih na stabilne). Hrvatska u području makroekonomskoga okruženja postiže relativno dobre rezultate. Kako to pokazuje nedavno objavljeni Indeks globalne konkurentnosti za 2012.-2013. Svjetskoga ekonomskog foruma, Hrvatska je ukupno zauzela 81. mjesto od ukupno 144 zemlje, dok je prema makroekonomskom okruženju zauzela 60. mjesto. Još je nekoliko područja u kojima Hrvatska postiže bolje rezultate u odnosu na svoj ukupni rejting, primjerice, infrastruktura ili tehnološka spremnost. No, unutar tih relativno dobrih područja postoje znakovi slabosti na kojima treba raditi. Izravna strana ulaganja i transfer tehnologije, primjerice, nalaze se tek na 105. od 144. mjesta. To nam govori da Hrvatska privlači izravna strana ulaganja koja imaju relativno nisku tehnološku komponentu, iako postoje i pozitivni primjeri poput Ininih investicija u rafinerije, gdje su korištene najbolje raspoložive tehnologije (BAT).

Jamstvo održiva poslovanja

Prema teretu državnih propisa Hrvatska je na 139. mjestu, samo pet zemalja od 144 najnaprednije imaju gore propise. Učinkovitost pravnog okvira u rješavanju sporova svrstava Hrvatsku na 137. mjesto, dok prema učinkovitosti pravnoga okvira u osporavanju propisa zauzima tek 129. mjesto. Prema utjecaju regulatornog okvira na izravna strana ulaganja u zemlji Hrvatska se nalazi na 139. mjestu, dok su opseg i učinak oporezivanja također ocijenjeni negativnima, te se prema tom kriteriju Hrvatska nalazi na 137. mjestu. Stopa poreza na dobit je konkurentna i svrstava Hrvatsku na 45. mjesto, ali broj poreza, nameta, naknada, itd. te njihov način ubiranja uistinu su slaba točka kad je posrijedi kvaliteta poslovnog okruženja.Istodobno, 101. mjesto prema kriteriju povezanosti plaće i produktivnosti, koja je ključna za gospodarski rast, jednostavno je prenisko.Poboljšanje tih područja nesumnjivo bi dovelo do znatna skoka u kvaliteti poslovnog okruženja, dok su najavljene promjene radnog zakonodavstva korak u pravom smjeru. Ulazak u EU sljedeće godine također se nedvojbeno popraviti učinkovitost tržišta roba, među ostalim, zato što će Europska komisija izravno ocjenjivati poticaje prema različitim dijelovima gospodarstva, dok će se ovlasti lokalnih agencija za ocjenu konkurentnosti proširiti. To kratkoročno nosi rizik povećanja stečajeva i rasta nezaposlenosti, no efikasnije tržište roba nedvosmisleno je pozitivno za ulaganja i rast zaposlenosti u dugoročnom razdoblju.Bolje poslovno okruženje olakšat će kompanijama da zarade potrebni povrat na kapital koji, posebice ako je uložen u dugotrajnu imovinu, jamči održivo poslovanje.

Nedavno je medijima objavljeno kako je Ina na drugom mjestu u Hrvatskoj prema vrijednosti dugotrajne imovine, na što je zasigurno utjecalo i Inino ulaganje u obje rafinerije u posljednjih nekoliko godina, kao što će u idućem razdoblju utjecati vrlo intenzivan program modernizacije maloprodajne mreže, što će u konačnici pridonijeti osnaživanju pozicije kompanije. No, treba spomenuti i da za tvrtku dugoročno gledano možda neće biti poslovno opravdano zadržati pogone čak i na smanjenim razinama proizvodnje ako to zahtijeva daljnji kapital koji će stvarati trošak, a koji ta proizvodnja ne može pokriti.Riječ je, naime, o tome da svaki poslovni gubitak kompanija negativno utječe na rast BDP-a jer je trošak "inputa" u ovom slučaju nužno viši od vrijednosti "outputa" – vrijednost se stoga uništava, a ne stvara. Da podsjetim, bruto domaći proizvod (BDP) slika je vrijednosti koja je proizvedena/dobivena samo unutar zemlje (dakle, ne uključuje i inozemstvo), bez obzira na to tko proizvodi tu vrijednost, strani ili domaći investitori. Da bismo, dakle, povećali rast BDP-a, trebamo se koncentrirati na vrijednost gospodarske aktivnosti koja nastaje u Hrvatskoj.

Minimiziranje gubitaka

Ponekad u proizvodnom procesu ima smisla raditi kapacitetom prilagođenim trenutnim tržišnim okolnostima, primjerice, smanjenoj potražnji, upravo kako bi se spriječilo stvaranje još većih gubitaka koji će u konačnici utjecati na BDP. Unatoč opsežnim ulaganjima u Inine rafinerije, mi se, na žalost, nalazimo u točno takvoj situaciji – situaciji koja je odraz opće slabosti i viška kapaciteta u europskome sektoru prerade nafte. Ipak, treba reći da to ne isključuje mogućnosti daljnjih investicija. Naime, minimiziranjem gubitaka sada Ina maksimizira izglede za budući razvoj. Inina usmjerenost na dodanu vrijednost, kontrolu troškova i dobit u interesu je svih dioničara.

U konačnici, uspješna Ina u interesu je svih dioničara.Što država može učiniti da potakne ulaganja? Zadržavanje kreditnog rejtinga i makroekonomske stabilnosti Hrvatske je važno, ali ključno će biti smanjiti trošak kapitala i time povećati broj održivih investicija, poboljšavajući taj kreditni rejting. To uključuje povećanje makroekonomske stabilnosti. No, kako su pokazala različita globalna istraživanja, a Indeks globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma tek je jedno od posljednjih, smanjenje tereta postojećih propisa, poticanje intenziteta natjecanja na što više tržišta roba i nastojanje da se postigne veća učinkovitost tržišta rada stvari su koje bi smanjile percepciju rizika, snizile trošak kapitala te potaknule ulaganja.

Goran Šaravanja, glavni ekonomist Ine

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo