Ovoga ljeta, u lipnju i srpnju, otkupljene su najmanje količine mlijeka unatrag osam godina, a tijekom prvih šest mjeseci klanje i izvoz krava veći su 15% u odnosu na 2011. Istodobno ukupna potrošnja mlijeka i mliječnih prerađevina manja je oko šest posto dok je izvoz potonuo za osam posto.

Ovu listu alarmantnih podataka još 30. kolovoza po nalogu svojih članica poslali su iz Croatiastočara resornom ministru Tihomiru Jakovini i premijeru Zoranu Milanoviću apelirajući za spašavanje primarnog mliječnog sektora. 

Nema mjesta velikom optimizmu

U vjetar je otišlo više od mjesec dana, Jakovina tek sutra (4. listopad) misli primiti predstavnike proizvođača mlijeka i mljekarske industrije i upoznati ih s mogućim mjerama potpore, no velikom optimizmu nema mjesta. Argument za mala očekivanja od sutrašnjeg skupa dosadašnje je (ne)postupanje iz devet mjeseci mandata kao i ovotjedne izjave koje svjedoče da nije prepoznata   mljekarska problematika, a još manje njezine posljedice.     

Zbog suše kilogram soje stoji pet, kukuruza dvije kune, a to su ključni sastojci stočne hrane pa se kilogram silaže već plaća oko četiri kune. Kada su farmeri proljetos, prosvjedujući također radi mlijeka, traktorima stigli u metropolu, otkupna cijena iznosila je 2,46 kuna, u međuvremenu je pala na 1,95 do 2,18. Formula ekonomski održive proizvodnje kaže da litra mlijeka mora pokriti trošak od dva kilograma stočne hrane. Ne intervenira li Vlada konkretnim mjerama, proizvodnji mlijeka koja je u proteklom desetljeću rasla više od 150 milijuna kilograma prijeti slom, a hrvatskom tržištu ovisnost o uvozu.

Traže privremeno vraćanje subvencija

Da se to ne dogodi, prenosi stav farmera predsjednik Saveza udruga proizvođača mlijeka Davor Blažić, treba makar privremeno vratiti subvencije od 42 lipe za kilogram mlijeka i otkupnu cijenu računati po modelu prosjeka EU 27, a ne prema prosječnoj cijeni iz susjedne BiH i još četiri tržišta s kojih najviše uvozimo i gdje je otkupna cijena mlijeka jeftinija nego kod nas, a državne subvencije veće do tri puta, uvedene upravo zbog suše.

Kada Croatiastočar, krovna udruga mljekarske industrije kojoj zapravo odgovara što niža otkupna cijena mlijeka, opominje resornog ministra i premijera na žurnu pomoć farmerima očit je znak da je 'vrag došao po svoje', odnosno da je mliječni sektor u ponoru. Sve članice Croatiastočara (Belje, Dukat, Ledo, Meggle, Vindija…) najavile su povećanje otkupne cijene za 15 lipa po kilogramu, no to po ocjeni farmera nije dostatno ni za pokriti osnovne  proizvodne troškove. Kako je u kolovozu otkupljeno tek 49 milijuna kilograma mlijeka, zadrže li se te količine u nastavku godine mljekarska industrija će na mjesečnoj razini za otkup izdvajati više 7,4 milijuna kuna.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

42 lipe prošlost koja se ne može reprizirati

Ministar Jakovina je i prije sutrašnjeg skupa o mlijeku ustvrdio da su 42 lipe prošlost koja se ne može reprizirati. Sniženje cijena inputa i kvalitetna zemljišna reforma dugoročno će podići cijeli sektor mliječne proizvodnje, poručuje farmerima Jakovina. Ali ne pojašnjava tko će, kako i kada pojeftiniti stočnu hranu, gnojivo ili plavi dizel. Nije obrazložio ni kada će i kako provesti zemljišnu reformu koju s optimizmom najavljuje od lipnja, a koja je na noge digla i udružila nezadovoljstvo ne samo farmera nego i županija te Hrvatske udruge poslodavaca. Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu još nije dobio ni zadnji pečat povjerenstva koje ga kreira, a raspolaganje državnim oranicama Jakovina stopira od siječnja pa se prije može govoriti o zemljišnoj agoniji nego o reformi. Pogotovo zna li se da je 15. svibanj 2013. rok za prijavu broja hektara temeljem kojih gospodarstva stječu pravo na potpore u idućim godinama. Izvan funkcije je gotovo 300.000 hektara državnih oranica dok je onih u privatnom vlasništvu i znatno više. 

Generalni direktor Vindije Dragutin Drk manirom izvrsnog pedagoga u utorak je svog gosta ministra Jakovinu upozorio – da bi se sadašnje alarmantno stanje u mljekarstvu stabiliziralo nužne su neke mjere pa je itekako važno da potezi Ministarstva idu u pravcu veće i racionalnije proizvodnje ali i većeg izvoza, kako se ne bi dogodilo da "zakoljemo kravu zbog kilograma mesa". Hrvatska ima, podsjetio je Drk, izvanredne potencijale za povećanje proizvodnje mlijeka, može ne samo zadovoljiti potražnju domaćeg tržišta već smanjiti uvoz i povećati količine u izvozu.

Gubitak najvećih izvoznih tržišta

I prvi čovjek Dukata Alen Fontana upozorava na "izrazito teško stanje u agraru, posebno u mljekarskoj i stočarskoj proizvodnji, koje će biti još složenije radi katastrofalne suše, ali i ukidanja nulte stope PDV-a". Ulaskom u EU domaća mljekarska industrija, podsjeća, izgubit će svoja najveća izvozna tržišta, primarno Bosnu i Hercegovinu. Istodobno će se hrvatsko tržište otvoriti jeftinijim europskim proizvodima i robnim markama koje će se naći na policama trgovina, bez aktualnih carinskih zaštita. Kako sačuvati poljoprivredno-prehrambenu industriju kompleksno je pitanje i zahtijeva, ističe Fontana, sustavna promišljanja i akcijske mjere Vlade.

Smanjenje PDV-a na hranu, odnosno uvođenje diferencijalne stope mjera je koja može pridonijeti boljitku standarda  i hrvatskih potrošača i prehrambene  industrije. U Europskoj uniji istu stopu PDV-a na hranu kao Hrvatska  (najviših 25%) ima samo Danska s kojom se hrvatsko gospodarstvo ne može uspoređivati, upozorava Fontana. Prosječna stopa PDV-a na hranu u zemljama EU  iznosi 11,2%  stoga je za očekivati, ne dođe li do strukturalnih promjena u politici PDV-a, seljenje hrvatske potrošnje u okolne zemlje. Naime, ulaskom  u EU nestaju carine a ostaju bitne razlike u stopi PDV-a na hranu u pojedinim zemljama. Lako je zaključiti kako će velik broj hrvatskih potrošača kupovati u Sloveniji gdje stopa PDV-a na hranu iznosi 8,5%, u Italiji gdje je još niža (4%) ili u Austriji (10%) pa čak i Mađarskoj s najviših 18 posto PDV-a na hranu.