Ljetni mjeseci donijeli su olakšanje u gospodarstvo, no nedovoljno da bi se preokrenuli trendovi, najnovija je poruka Hrvatske narodne banke (HNB). “Uzme li se u obzir nastavak pada poslovnog pouzdanja tijekom srpnja i kolovoza te visoka razina neizvjesnosti u međunarodnom okruženju, ukupna kretanja ne upućuju na početak oporavka”, stoji rujanskom izdanju.

Kratkotrajno olakšanje
Dobra je vijest da se u drugom tromjesečju sezonski prilagođeni BDP stabilizirao u odnosu na prethodni mjesec. Nasuprot tome, ističe HNB, kod svih ostalih komponenti potražnje, posebice izvoza roba i domaće potražnje, nastavili su se negativni trendovi. U srpnju su industrijska proizvodnja i realna trgovina na malo blago porasli u usporedbi s prosjekom iz drugog tromjesečja godine, a pozitivan učinak donio je i veći broj turističkih noćenja. Ipak, to nije dovoljno da se preokrene trend i započne oporavak, bez uvijanja upozoravaju analitičari. Izvoz je, kao jedna od ključnih komponenti BDP-a, u drugom tromjesečju nastavio padati, za 0,7 posto, a djelomično se oporavio u srpnju. Vrlo sličnu dinamiku, pada u drugom tromjesečju i oporavka u srpnju, imao je i uvoz. Ljetni mjeseci očekivano su donijeli olakšanje na tržište rada. No s prvim odlaskom turista situacija se vratila na staro, a nepovoljna kretanja nastavila. Cijena rada na prvi pogled, mjerena prosječnom nominalnom plaćom, nije se mijenjala, no realni dohoci u lipnju i srpnju bili su dva posto niži nego u istom razdoblju lani.

Status quo
Uzme li se u obzir nastavak neizvjesnosti i pad plaća u realnom sektoru, ne iznenađuje nastavak statusa quo i u financijskom sektoru. Kreditnog rasta u privatnom sektoru nema; na godišnjoj razini bilježi se pad od 1,8% na kraju srpnja, odnosno blagi rast od 0,6% isključi li se preuzimanje kredita brodogradilištima od Ministarstva financija i efekt tečaja. “Godišnji rast plasmana poduzećima usporio je na 4,3 posto, a stanovništvo se nastavilo razduživati”, ilustriraju stagnaciju brojke HNB-a. Neto krediti državi u srpnju su povećani za 1,7 milijardi kuna, a za jednako toliko su smanjeni u kolovozu. Unatoč slaboj potražnji cijena kredita i depozita nije se bitno korigirala. “Od svibnja do srpnja 2012. aktivne i pasivne kamatne stope nastavile su vrlo sporo padati, stoga je kamatna razlika ostala gotovo nepromijenjena”, ističe se u publikaciji. Kad se korigira za okvirne kredite stanovništvu, “minuse” koje banke obračunavaju i po maksimalnim kamatama koje prema zakonu smiju naplatiti, kamatna marža iznosi 4,48-postotnih bodova.

Rast prihoda države
Najnoviji pregled državnih financija otkriva da je država u prvih šest mjeseci ove godine ubrala 54,3 milijarde kuna prihoda ili 3,3 posto više nego u prvom polugodištu prošle godine. “Takav rast prihoda iznenađuje jer je pri donošenju proračuna Vlada najavila smanjenje poreznog tereta, a posljedica je poreznih reformi s početka godine i povećane učinkovitosti naplate poreza”, primjećuje HNB. Rashodi su istodobno smanjeni za 1,1 posto, na 59,4 milijarde kuna pa je fiskalni manjak bio 7,1 mlrd. kuna ili 2 milijarde manje.