Na domaćem tržištu kapitala investitorima će od petka napokon biti omogućeno trgovanje strukturiranim vrijednosnim papirima. Austrijska Erste grupa dobila je dozvolu Zagrebačke burze za uvrštenje tri certifikata koja su vezana na indeks Deutsche Börse DAX. Riječ je o standardnom indeksnom certifikatu te o takozvanim turbo-long i turbo-short certifikatima. Indeksni certifikat manje je rizičan i pripada skupini investicijskih proizvoda “bez očuvanja glavnice”. To konkretno znači da indeksni certifikat prati kretanje vrijednosti indeksa DAX i u skladu s time investitori zarađuju ili gube. Dva turbo certifikata znatno su atraktivnija, ali i rizičnija. Ovisno o tome koja će biti poluga, investitori mogu puno zaraditi, ali i izgubiti sav novac.
Cijene i rizici
Certifikati će kotirati na inozemnom MTP-u Zagrebačke burze i na Bečkoj burzi. Bit će izdano ukupno milijun komada indeksnog certifikata, a po 250.000 turbo certifikata. Cijena jednog turbo long certifikata pri izdanju bit će 88,47 kuna, a turbo shorta 97,11 kuna. Cijena za indeksni još nije objavljena. “Kao i kod svih financijskih proizvoda, tako i ulaganje u certifikate nosi određene rizike. Kretanje cijene certifikata najvećim dijelom ovisi o ‘underlyingu’ (podloga, op.a.), pa je tako važno dobro poznavanje kretanja cijene underlyinga i svih rizika vezanih uz isti. Također, budući da će se certifikati trgovati u kunama, važno je obratiti pozornost i na kretanje vrijednosti domaće valute naspram valute u kojoj će underlyinzi biti denominirani”, objašnjava Marko Erdeljac iz Erste banke. Domaći brokeri redom pozdravljaju uvođenje certifikata, nadaju se da će to pomoći u razvoju domaćeg tržišta kapitala i prekinuti letargiju na burzi. Kažu kako se klijenti već raspituju o tome što su certifikati i kako njima trgovati. “Imali smo upita o certifikatima, klijente najviše zanimaju turbo certifikati s financijskom polugom, te pitaju koji će certifikati biti uvršteni”, kaže Ivan Tadin, predsjednik Uprave Hita vrijednosnica. Očekuje da će se tržište početi buditi s ovim proizvodom. “Vjerojatno će klijenti koji trguju u inozemstvu istim ili sličnim proizvodima, a koji sada plaćaju puno veće troškove, početi trgovati na Zagrebačkoj burzi. Certifikati mogu omogućiti zaradu i kod pada burzovnog indeksa što dosad nije bio slučaj na hrvatskom tržištu. Očekujemo uvrštenje još certifikata”, zaključuje Tadin. I klijenti brokerske kuće Credos raspituju se o novom proizvodu. “Interes klijenata za certifikate postoji budući da je riječ o novom proizvodu. No proći će neko vrijeme dok se svi akteri na tržištu u potpunosti ne upoznaju sa certifikatima”, izjavila je Suzana Lončar, predsjednica Uprave Credosa. Ističe kako iskustva drugih zemalja koja su uvodila certifikate na tržište pokazuju da se nakon toga tržište aktivira i više se trguje. Brokeri Raiffeisen banke nisu dobili upite klijenata ponudit će uslugu kupnje i prodaje tih instrumenata.Za investitore na domaćem tržištu trgovanje certifikatima, tehnički gledano, neće biti ništa drugačije od trgovanja bilo kojim drugim instrumentom koji kotira na burzi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ako se certifikati kupuju i plaćaju – ovdje na burzi, a odnose se na DAX, onda je još gore, jer će se kladiti
omovinom -udjelima poduzeća Hrvatske……a sve- samo zato- jer imaju viška kapitala- i ne znaju što bi s njim
radili !!!
Sumnjam da su brokeri dobro upoznati s ovim načinom trgovanja . Isto tako, pitanje je koliko će u te instrumente
moći novaca uložiti.Ako se klade samo na rast i pad indexa , onda je puno lakše, obzirom da je u sastavnici
indexa CROBEX ili DAX ?- uglavnom dio fondovskih dionica / pa će pogodovati ili štetiti sami sebi / .
Na koji index se zapravo klade? CROBEX ili DAX?
Ajd nek se nešto događa makar i krivo bilo!
Uključite se u raspravu