Kongresna industrija u nas drugu godinu zaredom bilježi rast. U prvih šest mjeseci ove godine broj održanih poslovnih skupova veći je za 12 posto, a broj njihovih sudionika povećao se za 18 posto u odnosu na isto razdoblje lani. I u prošloj godini kongresna industrija u Hrvatskoj ostvarila je blagi rast s održanih 5400 skupova, ukupno ostvarenih 309.000 noćenja i prometom od najmanje 258 milijuna kuna. No kako smatra Ranko Filipović, dopredsjednik Hrvatske udruge profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT), pozicija Hrvatske, između Sredozemlja i srednje Europe, daje joj brojne preduvjete za bolji i brži razvoj kongresne industrije.

Dobra cestovna i zračna povezanost, dostatni kvalitetni hotelski kapaciteti te atraktivnost destinacije koja pruža raznovrsni sadržaj i izvan sezone osnovni su kriteriji u organizaciji poslovnih skupova. Tradicionalni lideri u tome su Zagreb, Dubrovnik i Opatija. Kako smatra Filipović, velik napredak postignut je obnovom te izgradnjom hotela s kongresnim sadržajima, no ističe kako to ipak nije dovoljno. “Hrvatsku je potrebno bolje pozicionirati među planerima u kongresnoj industriji i promovirati je kao takvu, jer nas mnogi od njih doživljavaju kao zemlju mora i sunca za ljetni odmor”, smatra. Osim toga dopredsjednik HUPKT-a navodi važnost cjelogodišnjih izravnih zrakoplovnih veza naših glavnih kongresnih destinacija (Zagreb, Dubrovnik, Opatija) s glavnim europskim centrima kao i nužnost podizanja kvalitete usluga. Sličnog je mišljenja i Sanja Čizmar iz Horwath HTL-a, koja u nedostatke daljnjeg razvoja kongresnog turizma ubraja i manjak iskusnog osoblja te nedostatak većih kongresnih centara u našim glavnim kongresnim odredištima. Kako navodi, Hrvatska se uglavnom pozicionirala kao destinacija za održavanje skupova srednje veličine jer imamo samo nekoliko dvorana za prihvat skupova s više od tisuću sudionika. Također poslovni skupovi u nas predstavljaju relativno mali udio u ukupnom turističkom prihodu, smatra. “Na ovom području zasigurno imamo potencijala jer je ovaj segment turizma interesantan zato što donosi prihode u vrijeme predsezone i posezone kada smještajni kapaciteti nisu popunjeni u većoj mjeri.” No Filipović upozorava kako se osim konkretnoga ekonomskog učinka koji donosi kongresna industrija ne smije zapostaviti i tzv. efekt multiplikatora zbog kojeg se ostvaruju dodatne investicije i zapošljavanje. Objašnjava kako je riječ o rastu ostvarenom s pomoću agencijskih i dizajnerskih usluga, tehničke podrške, cateringa, proizvodnje suvenira, animacijskih obrta, lokalnoga gospodarstva pa sve do infrastrukture potrebne za kongresnu industriju. Također, napominje, kongresni gost se često vraća ili na odmor s obitelji ili pak kao potencijalni organizator novog skupa.

Što se regionalne konkurentnosti tiče, Filipović smatra da je Hrvatska s obzirom na tradiciju, znanje i iskustvo lider u regiji. “No i susjedne se zemlje, kao i cijeli Mediteran, doslovno bore da ugoste svaki međunarodni skup za koji imaju potencijala. Ako naš javni i privatni sektor te znanstvena i poslovna zajednica ne budu usklađeni s jasnom vizijom i koordinirano provođenom strategijom, možemo izgubiti sadašnju poziciju. Međutim, iz Kongresnog i incentive ureda HTZ-a uvjeravaju nas da Operativni marketinški plan za 2013. godinu donosi povoljnije vjetrove za kongresnu industriju”, ističe. Čizmar pak daje usporedbu Zagreba kao našega kongresnog središta s ostalim gradovima u regiji. Tako na regionalnoj razini Zagreb uspoređuje s Beogradom iako je Beograd bolje pozicioniran na međunarodnom tržištu većih skupova, a Zagreb je više orijentiran na skupove srednje veličine. S druge strane, napominje, Zagreb se nikada neće moći natjecati s Bečom, svjetskim kongresnim središtem, u kojem industrija sastanaka predstavlja više od 20 posto ukupnoga turističkog prihoda Beča. “Beč je već tradicionalno u samom vrhu svjetskih gradskih središta po broju organiziranih skupova i realiziranom prihodu, a naravno za to ima optimalno razvijenu kompletnu infrastrukturu, kako opću turističku tako i upravljačku”, ističe.

Zagrebački potencijali

Primat u regiji
Zlatan Muftić, direktor Kongresnog ureda TZGZ, kao glavne prednosti Zagreba kao kongresnog centra ističe dobru prometnu povezanost, kvalitetnu infrastrukturu i sve veći broj stručnih kadrova. Napominje kako je velik potencijal i u tome što je Zagreb grad koji još mnogi otkrivaju, kao i u njegovu imidžu gostoljubiva i sigurna grada. Glavni nedostatak pak vidi u nepostojanje pravoga višefunkcionalnog kongresnog centra, koji bi glavnom gradu omogućio kandidiranje za velike skupove. Muftić je uvjeren da Zagreb može preuzeti primat u organizaciji kongresa u regiji, međutim, kako ističe, najvažniji faktorom u tom smislu nisu kongresni kapaciteti ni atrakcije, već zamah gospodarstva i znanosti. “Relevantnost kao lidera u pojedinim znanstvenim područjima, u tehnologiji i inovacijama, vrlo često je ključni čimbenik odabira pojedine kongresne destinacije. Drugim riječima, uz poboljšanje gospodarskog stanja možemo očekivati i više poslovnih skupova”, smatra.