Prijedlogom Zakona o JPP-u skraćuje se vrijeme izdavanja suglasnosti Ministarstva financija i Agencije za JPP sa 180 dana na 30 dana.

Tek nakon 17 sati, u gotovo praznoj sabornici na dnevni red za raspravu je došao konačni prijedlog Zakona o javno-privatnom partnerstvu (JPP) koji treba omogućiti brže i efikasnije ugovaranje projekata. Vrijeme izdavanja suglasnosti Ministarstva financija i Agencije za JPP skraćuje se sa 180 dana na 30 dana, što bi trebalo ubrzati cijeli proces. Uvodi se i mogućnost da se u jednom dijelu javne građevine koriste komercijalno, a omogućuje se i sklapanje ugovora na rok duži od 40 godina, ali samo ako je takav duži rok propisan posebnim zakonom.

Zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal objasnila je da je ono što predlažu odgovor na povratne informacije s terena, od javnog i privatnog sektora. Ovaj je zakon važan instrument zaštite poreznih obveznika, citirao je predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar zadnji stavak zakona.

– Što je javno-privatno partnerstvo? Model u kojem su troškovi javni, a profit privatan. Nije dug, nije zaduženje nego je najam na 10, 20, 30 ili 40 godina. To što se taj najam na kraju pretvara u eure ili kune, nije bitno – zamjerio je Lesar koji se zapitao zašto nema analize učinka postojećeg zakona i dosad napravljenih projekata po JPP-u. Citirao je Lesar i predstavnika Međunarodnog monetarnog fonda koji je još 2009. godine u Kini prezentirao međunarodna iskustva u JPP-u i rekao kako javno-privatno partnerstvo donosi potencijalno visok fiskalni rizik.

– Istina je, kaže on, da tu vrijedi prijenos rizika s države na privatni sektor, ali ne mora biti tako jer u konačnosti taj rizik može pasti na teret građana ili se vratiti na teret države – nastavio je Lesar citirati stalnog predstavnika iz MMF-a. Podsjetio je tako na projekt londonske sveučilišne bolnice gdje je vlada Velike Britanije nakon završetka procesa morala dati dodatne desetke milijuna funti jer posao nije kvalitetno odrađen, zatim mađarskog A1, projekta koji je nakon 4 godine nacionaliziran te meksičke autoceste, koju je nakon poteškoća i dva pokušaja sanacije država opet preuzela i našla dug od 7,7 milijardi eura.

Ni strategija ni smjernice

– Ako projekti koji su na tržištu čak i dnevno ostvaruju keš, što je tek s objektima koji nisu na tržištu? Što je tek s objektima koji nemaju komercijalnu namjenu nego je isključivo korisnik najma i usluga općina, grad, županija ili država? Tu rizik preuzimaju isključivo lokalna i regionalna samouprava i država – smatra Lesar koji je Vladu posjetio da još nije, a bila je dužna usvojiti smjernice ekonomske i fiskalne politike kao i strategiju upravljanja javnim dugom.

– Je li ovaj model Zakona o javno-privatno partnerstvu i forsiranje modela JPP-a vlade Zorana Milanovića u funkciji izvršavanja strategije ekonomskog razvoja i smjernice fiskalne ekonomske politike Vlade HDZ-a utvrđene u srpnju 2011.? Jer nakon toga Hrvatska nema ni strategiju ni smjernice – zaključio je Lesar.

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

HNS-ova Natalija Martinčević izrazila je veliko zadovoljstvo što će konačno omogućiti da se u cijeloj Hrvatskoj gradi po modelu JPP-a.

– Ovaj model osigurava kvalitetnu gradnju, jer su privatni partneri u ugovornom razdoblju odgovorni za sve nedostatke. Problem je bio da su dosadašnji načini rezultirali neujednačenim standardima i kvalitetama – tvrdi Martinčević i dodaje kako će ovakvo pokretanje izgradnje sačuvati obrte i tvrtke puno malih poduzetnika. Smatra kako zakon donosi manje opterećenje županijskih proračuna, dok po isteku ugovora zgrada ostaje u trajnom vlasništvu. Dala je primjer Varaždinske županije gdje su 33 objekta napravljena po JPP-u, najviše njih u obrazovanju, točnije 15 škola i deset sportskih dvorana.

Domagoj Milošević uime HDZ-a zaključio je kako je ovaj zakon uistinu vrlo važan jer bi trebao omogućiti brže i kvalitetnije iskorištavanje neiskorištene javne imovine i ubrzati gospodarski oporavak.

Zračna luka po Franji Tuđmanu

– Najveći investicijski projekt Vlade jest projekt Zračne luke Zagreb, preuzet od HDZ-ove vlade. Toplo se nadam da će taj projekt biti ogledni primjer kako javni i privatni sektor mogu provesti svoje ciljeve. Ne mogu ne spomenuti i inicijativu koju sam pokrenuo da se Zračna luka nazove po prvom predsjedniku RH Franji Tuđmanu i nadam se da će ova Vlada to podržati jer imamo niz takvih svjetskih primjera – iskoristio je Milošević priliku da predstavi svoju inicijativu. Iskreno je pohvalio napor Vlade da se napravi dobar prijedlog, što vjeruje da je i učinjeno, ali, dodaje, za pohvaliti nije hitni postupak.

– Najviše me brine hoće li sve to skupa imati efekt s obzirom na to da su poslovne aktivnosti u padu posljednjih šest mjeseci, retroaktivno se naplaćuju porezi… Mislim da sam zakon neće riješiti ovaj problem nego treba promijeniti poduzetničku klimu u Hrvatskoj – kazao je Milošević i dodao da ga brine utjecaj projekata na naš javni dug, zbog čega je vrlo bitan nadzor nad svim tim projektima.

– Posebno nas muči činjenica da će se po ovom zakonu dešavati projekti koji će trajati 20, 30 godina, bojimo se da će se u mnogo navrata dešavati da jedinice lokalne samouprave neće moći plaćati naknade za korištenje pa će doći do bankrota – zaključio je Milošević i također podsjetio kako su prethodno ovom zakonu očekivali jasnu strategiju što se točno planira graditi po JPP-u.

Višnja Fortuna uime HSU-a rekla je da njena stranka u ovom modelu vidi veliku mogućnost za gradnju ili rekonstrukciju domova za umirovljenike kojih nedostaje u cijeloj državi.

(Agencija VLM)