EN DE

Ovo nije preporuka za pljačkanje banaka, nego preispitivanje uzroka crnih rupa gospodarstva

Autor: Pripremio: Mladen Miličić, dipl. inženjer i direktor tvrtke M. Miličić d.o.o.
04. srpanj 2012. u 13:10
Podijeli članak —

“Willie Sutton, why are you always robbing banks?” – pitanje je koje je novinar uputio poznatom pljačkašu banaka. Pljačkaš je sa čuđenjem odgovorio. “That’s where the money is” .

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prije par mjeseci prezentirali smo podatke o broju prijava neregistriranih djelatnosti vezano uz Zakon o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Podaci nisu bili potpuni jer je samo dio županijskih obrtničkih komora dostavio tražene informacije.

“Willie Sutton, why are you always robbing banks?” – pitanje je koje je novinar uputio poznatom pljačkašu banaka. Pljačkaš je sa čuđenjem odgovorio. “That’s where the money is” .

Prije par mjeseci prezentirali smo podatke o broju prijava neregistriranih djelatnosti vezano uz Zakon o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Podaci nisu bili potpuni jer je samo dio županijskih obrtničkih komora dostavio tražene informacije.

>> ANALIZA: Donesen zakon radi 150 osoba koje rade na crno?!

Iz ureda za odnose s javnošću Državnog inspektorata dobili smo svježe i kompletne podatke te obrazloženje vezano uz navedenu problematiku:

Za razdoblje od 1. siječnja do 26. lipnja 2012. godine ukupno je obavljeno 636 kontrola i to temeljem prijava zaprimljenih u mjesno nadležnim Područnim jedinicama Državnog inspektorata. Najveći broj nadzora provodi se (jer je i najveći broj prijava za te usluge) u području usluga (automehaničari, frizeri i dr.), a manji u proizvodnji, trgovini i ugostiteljstvu. Gospodarski inspektori Državnog inspektorata postupaju po svakoj zaprimljenoj prijavi, a za utvrđene povrede propisa poduzimane su upravne mjere te prekršajno-pravne sankcije propisane Zakonom. S obzirom na ustroj Državnog inspektorata i činjenicu da se inspekcijski nadzori obavljaju u pet područnih jedinica koje teritorijalno pokrivaju određene županije, podaci su sljedeći:




U 2011. godini na području cijele Hrvatske obavljeno je ukupno 4.380 kontrola primjene odredbi Zakon o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, u kojima je utvrđeno 388 povreda – obavljanje neregistrirane djelatnosti, zbog kojih su poduzete sve propisane mjere i radnje (među kojima je u 46 slučajeva donijeto rješenje o zabrani rada odnosno obavljanja neregistrirane djelatnosti a koje je izvršeno pečaćenjem objekta, djela objekta ili opreme i uređaja).

Državni inspektorat, napominje da je dio zaprimljenih (uglavnom anonimnih) prijava bio neutemeljen, odnosno provjerom navoda iz prijave nisu utvrđene nepravilnosti. Također, određeni broj prijava neregistriranog obavljanja djelatnosti, međutim, nije u nadležnosti Državnog inspektorata. Stoga su sve takve prijave proslijeđene nadležnim inspekcijama u drugim tijelima na daljnje postupanje. Najveći broj takvih prijava se odnosi na obavljanje završnih radova u graditeljstvu, a ti su poslovi u nadležnosti građevinske inspekcije. Državni inspektorat sugerira da zatražimo podatke o provedbi kontrole primjene odredbi Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti i kod drugih inspekcijskih službi koje su obvezne provoditi kontrolu njegove provedbe u područjima (djelatnostima) u kojima su i inače nadležne, jer će se takvim pristupom dobiti objektivnija slika kontrole provedbe predmetnoga Zakona.

Obrazloženje DI

Sredinom lipnja 2011. godine stupio je na snagu Zakon o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. U smislu toga Zakona obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatraju se sljedeće aktivnosti: kad pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar, kad pravna osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti, kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima, kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti i kad pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti. Njegove odredbe ne primjenjuju se na obavljanje neregistrirane djelatnosti koje su sankcionirane posebnim zakonima (primjerice: djelatnost ugostiteljstva koja je regulirana Zakonom o ugostiteljstvu, obrt koji je reguliran Zakonom o obrtu, pružanje usluga u turizmu koje su regulirane Zakonom o pružanju usluga u turizmu itd.). Zato su ciljani subjekti kod provođenja nadzora primjene Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti osobe koje obavljaju ili putem oglasa nude pružanje onih usluga koje nisu uređene posebnim propisima. Inspekcijski nadzori provode se kod subjekata za koje se prethodno utvrdi opravdana sumnja da u svojim ili drugim prostorima obavljaju neku od djelatnosti nelegalno, odnosno bez prethodnog upisa u neki od zakonom propisanih registara ili koja nije prijavljena nadležnom poreznom tijelu. Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona u okviru propisanog djelokruga, u djelatnostima koje nadziru, obavljaju nadležni inspektori središnjih tijela državne uprave. Gospodarski inspektori Državnog inspektorata provode inspekcijske nadzore pravnih i fizičkih osoba nad primjenom odredbi predmetnog Zakona unutar svojih propisanih nadležnosti. U pripremi za obavljanje nadzora iz područja zabrane i sprječavanja neregistrirane djelatnosti prethodno obavljaju izvidne radnje na određenom području kako bi se potvrdila sumnja o postojanju neregistriranog obavljanja djelatnosti i kako bi shodno tome zatražili od strane nadležnog Prekršajnog suda izdavanje naloga za pretragu stana ili drugog prostora po hitnom postupku, a kontrolu odredbi Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti gospodarski inspektori Inspektorata provode u suradnji s djelatnicima MUP-a.

Napomena: Ovaj tekst nije preporuka za pljačku banaka već želja za kritičkim preispitivanjem i sagledavanjem svih mogućih uzroka crnih rupa gospodarstva. Malo je vjerojatno da je kompletna sivo-crna zona hrvatskog gospodarstva skrivena u grupi od par stotina ljudi koji rade s malim količinama gotovog novca.

Autor: Pripremio: Mladen Miličić, dipl. inženjer i direktor tvrtke M. Miličić d.o.o.
04. srpanj 2012. u 13:10
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close