Većinu korisnika Interneta u Hrvatskoj više ne čine učenici i studenti, već zaposlena srednja klasa. Prosječan hrvatski internaut danas ima između 25 i 44 godine, mjesečno zarađuje između dvije i šest tisuća kuna, a po mjestu stanovanja je ili Zagrepčanin ili Dalmatinac. Posebno je zanimljivo da te nove korisnike Interneta više zanima “surfanje” i slanje mailova, nego elektronička trgovina. Pokazalo je to istraživanje agencije GfK o internetskom tržištu u Hrvatskoj provedeno tijekom srpnja.

Pad online kupnje
Broj internauta u Hrvatskoj, usprkos promijeni strukture korisničke baze, jednak je već više od godinu dana. Internetom se još koristi 1,4 milijuna Hrvata, odnosno 35 posto građana starijih od 15 godina. Trećina domaćih internauta mlađa je od zlatne sredine koju čini 58 posto korisnika Interneta starih između 25 i 44 godine, a 20 posto starije. Ti omjeri još su do prije osam mjeseci bili daleko više naklonjeni mlađoj populaciji. Slično je sa strukturom korisnika prema regijama. Do prije koju godinu polovica korisnika Interneta živjela je u Zagrebu i okolici, a danas tek trećina. U posljednjih osam mjeseci Internetom su se češće počeli koristiti žitelji Dalmacije, Istre, Primorja i Gorskog kotara. Prema podacima agencije GfK, 16 posto korisnika Interneta u Hrvatskoj nema osobnih prihoda. Jednako toliko korisnika ima plaću veću od 6000 kuna, a 15 posto internauta zarađuje manje od 2000 kuna mjesečno. Samo sedam posto korisnika nije željelo odgovoriti koliko zarađuju. Zlatna sredina, odnosno 46 posto korisnika, zarađuje između 2000 i 4000 kuna. Iako bi se moglo zaključiti da zaposlena srednja klasa zbog svojih većih primanja ima ujedno i veće apetite za sadržajima i veću želju kupovati putem Interneta, istraživanje agencije GfK pokazuje suprotno. Lani je u listopadu 7 posto korisnika kupovalo putem Interneta, a sada je taj postotak prepolovljen (3 posto). Nadalje, zaposlena srednja klasa ne koristi se Internetom za dnevno informiranje, čavrljanje, traženje literature i informacija o putovanjima, već uglavnom za slanje mailova i pretraživanje Interneta. Jedna od rijetkih usluga koju je ovaj novi soj internauta prigrlio je plaćanje računa putem Interneta. Za razliku od listopada, kada se tom uslugom koristilo 15 posto internauta, sada se koristi njih 14 posto.

Modem dominira
Konačno, prema istraživanju devet godina otkako je Iskon postao prvi privatni davatelj internetskih usluga u Hrvatskoj, Hrvati Mreži svih mreža pristupaju preko tvrtki u kojima dominira država. Nešto manje od milijun Hrvata na Internet se spaja preko T-HT grupe, 294.000 preko Vladine neprofitne agencije CARNeta, a tek 154.000 preko privatnih telekoma. Dva privatna telekoma s najviše korisnika su Globalnet i Vipnet od kojih svaki ima po 35.000. Širokopojasni internetski priključak ima 52 posto korisnika koji se na Mrežu svih mreža spajaju od kuće. Trećina ima DSL pristup, 2 posto kabelski Internet, a 10 posto ISDN.

U porastu korištenje Interneta na poslu

Gotovo polovica hrvatskih domaćinstava posjeduje osobno računalo, a 38 posto ima pristup Internetu. Upravo se stoga većina hrvatskih internauta, njih 65 posto, na Mrežu svih mreža spaja od kuće. Međutim, u posljednjih osam mjeseci znatno je porastao udio građana koji Internetu pristupaju s posla. Lani u listopadu se na Mrežu svih mreža spajalo 20 posto internauta, a danas njih 27 posto.