Prošlogodišnji rat u Libiji skupo je stajao Geofiziku, zagrebačku tvrtku za istraživanje nafte, plina i vode. Upravo je u tu zemlju Geofizika uoči rata poslala gotovo sve svoje strojeve, vrijedne više od 30 milijuna eura, koji su do danas ostali blokirani u libijskoj pustinji. Tamo ih čeka i 3,5 milijuna eura duga libijskim kooperantima. Zbog svega toga Geofizika je morala otpustiti 250 zaposlenika, koji tvrde da su pritom višestruko kršena njihova prava.

“Jasno nam je da posla za nas više nema, ali nismo očekivali da će nas kompanija za koju smo godinama radili u neljudskim uvjetima, usred Sahare, tako grubo zakinuti! Sada nas ucjenjuju, otkazuju ugovore o radu, ne žele nam isplatiti otpremnine i umanjuju nam koeficijent za plaće na 0,75 boda, dok su radnici koje su zadržali dobili koeficijent 5,1 bod. Osim toga, teško ostvarujemo svoja prava jer mi na četiri razna dokumenta – na stvarnoj platnoj list, na listi sa smanjenim koeficijentom, na dokumentu s prosjekom plaća za prijavu na burzi rada te u godišnjoj prijavi poreza – pišu različite cifre”, rekao nam je Zlatko Pađan, jedan od otpuštenih radnika Geofizike. Na temelju platnih listi radnici su pokrenuli ovrhe i njima blokirali račun Geofizike, no unatoč tome 28 ljudi koji su ostali u tvrtki i dalje dobivaju svoje plaće. Neki od radnika s kojima smo razgovarali tvrde da im kompanija ne želi dati platne liste, zbog čega je Geofizika platila kaznu državnom inspektoratu. Prosjek plaća, nužan za prijavu na burzu rada, dobili su tek nakon što su pristali na ucjenu, odrekli se otkaznog roka i otpremnine. “Gladan sam, a firma mi duguje za plaće i otpremninu 120.000 kuna. Donedavni direktor Tomislav Leko rekao mi je da prodam nešto i kupim si hranu”, rekao nam je Zdravko Kumić, jedan od onih koje se ucjenom pokušalo natjerati da se odreknu otpremnine i otkaznog roka. Prema procjeni osoba upućenih u slučaj, Geofizika bivšim zaposlenicima za plaće i otpremnine duguje 25 milijuna kuna. Od toga je kompanija deklarativno spremna isplatiti 15 milijuna kuna, ali ne daju im ni taj dio iako tvrtka raspolaže nekretninama koje nisu pod hipotekom. “Ako će se uprava i dalje oglušivati na naše zahtjeve, zatražit ćemo stečaj Geofizike, za što uvjeti već postoje”, govori jedan od radnika, koji zbog sudskog spora koji vodi želi ostati anoniman. Nasuprot njemu bivši zaposlenik Himer Sarvan Hišam svakog četvrtka dolazi pred upravnu zgradu Geofizike kao čovjek sendvič, a na sebe je stavio zahtjeve prema onima koje radnici smatraju vlasnicima Geofizike: Miji Meteru i Anti Žužulu, vlasniku Školske knjige.

“Vlasnici Geofizike, za koje smo godinama radili u najgorim pustinjskim uvjetima, sada nam ne žele dati ono što nam pripada. U Libiji smo radili s turističkim vizama pa smo bježali pred tamošnjom inspekcijom rada. Uvjeti su bili vrlo loši, za hranu se dobivala pašteta i jabuka za cijeli dan. Istodobno je Geofizika zarađivala samo na toj lokaciji po 30.000 dolara dnevno”, kaže Hišam. Otkaz je prvi put dobio kad je na svom Facebook profilu napisao “mi smo kao bijelo roblje došli u Afriku i ne dobivamo plaće”. Nakon tužbe vraćen je na posao, ali kao čuvar zemljišta u Velikoj Gorici, a potom je, zajedno s ostalima, ponovno dobio otkaz. “Geofizika je 2007. imala 236 milijuna kuna prihoda, vlasnici su se godinama bogatili, a čim je zaškripilo, bacili su nas na cestu”, kaže Hišam, koji je u tvrtki proveo 32 godine. Bivši radnici konzultirali su pravne stručnjake, prema kojima je najspornije razdvajanje tvrtke u dvije organizacijske jedinice – u jednoj je vrijednost boda 0,75 kuna, ljudi dobivaju otkaz ugovora o radu i ne obavljaju djelatnost, a u drugoj je vrijednost boda 5,1 kuna i plaća im se isplaćuje. “Organizacijske jedinice stvaraju se da bi se obavljala djelatnost, a ne da bi se njima tjeralo radnike na odlazak. To je očita diskriminacija. Obuhvatili su čak i radnike koji su u tom trenutku bili na terenu. Sporan je i sporazum Uprave i Sindikata naftnoga gospodarstva iz travnja 2011. kojim se ukidaju otkazni rok i otpremnine”, rekao nam je konzultirani pravnik. U Geofizici, koja slovi kao kompanija izuzetno zatvorena prema medijima, posljednjih se mjeseci izmijenilo nekoliko direktora. Sa sadašnjim, Draganom Sušcem, nismo uspjeli razgovarati jer je u Libiji.

Zlatne 90-te

Tvrtka kupljena ispod cijene
Pred istom zgradom gdje danas prosvjeduje Himer Sarvan Hišam 1994. prosvjedovale su stotine radnika Geofizike. Bunili su se protiv načina na koji je privatizirana tvrtka – novi su vlasnici navodno u njezinu kupnju uložili svega 850.000 maraka, a radnici tvrde da nisu uplatili ni toliko. Čim su preuzeli tvrtku, smanjili su plaće za 40 posto.

Istjerivanje pravde
“Nije nas više briga kako se ta ekipa domogla Geofizike, mi samo želimo da nam isplate plaće i otpremnine koje nam po zakonu pripadaju”, kažu radnici, Ipak, nisu svi odustali od istjerivanja pravde pa je nedavno najavljeno da će prvi slučaj na koji se primjenjuje ukidanje zastare za kriminal u pretvorbi i privatizaciji biti upravo Geofizika, a pritom se baratalo imenom Ivana Penića, bivšeg čelnika HFP-a.