Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

“Samoubojstva gospodarskom krizom” potresaju Europu

Autor: The New York Times
22. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Pedesettrogodišnji Antonio Tamiozzo na Silvestrovo se objesio u skladištu svoje građevinarske tvrtke u blizini Vicenze nakon što nije uspio naplatiti dug od nekolicine dužnika. Tri tjedna ranije pedesetdevetogodišnji građevinar Giovanni Schiavon iz okolice Padove upucao se u glavu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kad je shvatio da će za Božić morati otpustiti radnike u tvrtki koja su vodile dvije generacije njegove obitelji, napisao je: “Žao mi je. Ne mogu više.” Gospodarska kriza koja već tri godine potresa Europu dovela je do alarmantnog porasta broja samoubojstava. Taj fenomen, koji u nekim novinama nazivaju “samoubojstvima gospodarskom krizom”, osobito je prisutan u zemljama koje su najizloženije krizi, Grčkoj, Irskoj i Italiji, a pogađa poduzetnike i vlasnike manjih tvrtki. Iako statistički podaci za neke države nisu ažurirani, a patolozi ne žele potvrditi da se radi o samoubojstvima jer žele zaštititi one koji ih nadžive, jasno je da zemlje na prvoj liniji gospodarske krize najviše pate. U Grčkoj se od 2007. do 2009. godine stopa samoubojstava među muškarcima povećala za više od 24 posto, a u Irskoj za više od 16 posto. U Italiji je broj samoubojstava uslijed gospodarskih problema od 123 smrti zabilježene 2005. godine porastao na 187 2010. godine. Stručnjaci tvrde da se trend ove godine pogoršao nakon provedbe vladinih mjera štednje. “Financijska kriza ugrožava živote običnih ljudi, no osobito su opasna radikalna smanjenja društvene zaštite”, kaže David Stuckler, sociolog sa Sveučilišta u Cambridgeu i voditelj istraživanja objavljenog u časopisu The Lancet. Njegovo je istraživanje pokazalo da je došlo do porasta broja samoubojstava diljem Europe, a naročito u Grčkoj i Irskoj, i to u razdoblju od 2007. do 2009. godine. “Mjere štednje krizu mogu pretvoriti u epidemiju”, kaže. Sociolozi tvrde da neke države, poput Švedske i Finske, ne bilježe porast samoubojstava jer ulažu u inicijative za pomoć ljudima da se snađu u krizi umjesto da im samo daju financijsku pomoć. Talijanska regija Veneto osjeća osobit udarac ovog trenda. Više od trideset vlasnika malih tvrtki u posljednje je tri godine počinilo samoubojstvo zbog manjka većih narudžbi za proizvodnju, konkurencije iz Kine te strožih mjera za izdavanje kredita. Fenomen se nedavno proširio na Bolognu, Cataniju i Rim.

Pedesettrogodišnji Antonio Tamiozzo na Silvestrovo se objesio u skladištu svoje građevinarske tvrtke u blizini Vicenze nakon što nije uspio naplatiti dug od nekolicine dužnika. Tri tjedna ranije pedesetdevetogodišnji građevinar Giovanni Schiavon iz okolice Padove upucao se u glavu.

Kad je shvatio da će za Božić morati otpustiti radnike u tvrtki koja su vodile dvije generacije njegove obitelji, napisao je: “Žao mi je. Ne mogu više.” Gospodarska kriza koja već tri godine potresa Europu dovela je do alarmantnog porasta broja samoubojstava. Taj fenomen, koji u nekim novinama nazivaju “samoubojstvima gospodarskom krizom”, osobito je prisutan u zemljama koje su najizloženije krizi, Grčkoj, Irskoj i Italiji, a pogađa poduzetnike i vlasnike manjih tvrtki. Iako statistički podaci za neke države nisu ažurirani, a patolozi ne žele potvrditi da se radi o samoubojstvima jer žele zaštititi one koji ih nadžive, jasno je da zemlje na prvoj liniji gospodarske krize najviše pate. U Grčkoj se od 2007. do 2009. godine stopa samoubojstava među muškarcima povećala za više od 24 posto, a u Irskoj za više od 16 posto. U Italiji je broj samoubojstava uslijed gospodarskih problema od 123 smrti zabilježene 2005. godine porastao na 187 2010. godine. Stručnjaci tvrde da se trend ove godine pogoršao nakon provedbe vladinih mjera štednje. “Financijska kriza ugrožava živote običnih ljudi, no osobito su opasna radikalna smanjenja društvene zaštite”, kaže David Stuckler, sociolog sa Sveučilišta u Cambridgeu i voditelj istraživanja objavljenog u časopisu The Lancet. Njegovo je istraživanje pokazalo da je došlo do porasta broja samoubojstava diljem Europe, a naročito u Grčkoj i Irskoj, i to u razdoblju od 2007. do 2009. godine. “Mjere štednje krizu mogu pretvoriti u epidemiju”, kaže. Sociolozi tvrde da neke države, poput Švedske i Finske, ne bilježe porast samoubojstava jer ulažu u inicijative za pomoć ljudima da se snađu u krizi umjesto da im samo daju financijsku pomoć. Talijanska regija Veneto osjeća osobit udarac ovog trenda. Više od trideset vlasnika malih tvrtki u posljednje je tri godine počinilo samoubojstvo zbog manjka većih narudžbi za proizvodnju, konkurencije iz Kine te strožih mjera za izdavanje kredita. Fenomen se nedavno proširio na Bolognu, Cataniju i Rim.

U Irskoj se samoubojstva povezuju s takozvanom “depresijom keltskog tigra”, koja je nastupila nakon 2008. godine. Znanstvenici iz Corka koji su intervjuirali članove obitelji 190 ljudi koji su od 2008. do ožujka 2011. godine počinili samoubojstvo otkrili su da su žrtve bili uglavnom muškarci prosječne dobi od 36 godina. Gotovo 40 posto njih bilo je nezaposleno, a 32 posto radilo je u građevinskom sektoru. Skupili su im se brojni problemi: financijske poteškoće, nezaposlenost, propale veze i usamljenost. U Italiji ima slučajeva da vlada ne plaća dugovanja tvrtkama u krizi. Zbog zakona o ograničavanju javne potrošnje državna i lokalna uprava vjerovnicima duguju milijarde dolara te time pritišću mnoge manje tvrtke. “Ova je kriza toliko suluda da se ljudi ubijaju jer im javne institucije ne plaćaju”, kaže Massimo Nardin, glasnogovornik Gospodarske komore u Padovi. “Problem je u sustavu. Nitko više ne plaća, ni javni ni privatni sektor, sve je blokirano”, ističe Salvatore Federico, iz lokalnog sindikata građevinskih radnika. Neki za situaciju krive i sve manji utjecaj vjere. “Ovdje je rad postao religija, a s vremenom je to narušilo obitelj. Kad samo radiš, radiš i radiš, nemaš se na što osloniti kad posao propadne”, kaže velečasni Davide Schiavon, voditelj Caritasa u Trevisu. No lokalne udruge i humanitarne organizacije pokušavaju pomoći ljudima u krizi. Četrdesetčetverogodišnji George Mordaunt iz Clonmela u Irskoj razmišljao je o samoubojstvu kad mu je propao posao s prodajom automobila. Jedne je noći, kaže, zamišljao svoj sprovod i svoju djecu kako koračaju u posmrtnoj povorci. Ipak se obratio za pomoć jednoj udruzi koja nudi savjetovanje ljudima u sličnoj situaciji. “Koliko ljudi tako noćima bdije zbog istih strahova?” pita se.

Elisabetta Povoledo izvještava iz Trevisa, a Doreen Carvajal iz Laharanea u Irskoj

Autor: The New York Times
22. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close