Proteklu godinu pamtit ćemo po tome što se konačno u praksi počeo provoditi proces liberalizacije fiksne telefonije, ključan za snižavanje troškova poslovanja svih tvrtki. Liberalizacija je proces koji neminovno dovodi do kvalitetnije ponude i nižih cijena telekomunikacijskih usluga. Koliko je to dobra vijest za poduzetnike najbolje je ilustrirao Olivier F. Pascal, povjerenik Europske komisije za pitanje telekomunikacija u Hrvatskoj, koji je prije mjesec i pol dana izjavio da se prema podacima kojima raspolaže, u Hrvatskoj najizdašnije plaćaju telekomunikacijske usluge, čak dvostruko više nego u ostalim zemljama jugoistočne Europe. Da su hrvatski poduzetnici spremno dočekali liberalizaciju tržišta potvrđuje prvih tisuću poslovnih korisnika su prešli na nove fiksne telekome, Optimu telekom i Portus-H1. No koliko je uistinu snažna odluka vlade RH da se krene u liberalizaciju telekomunikacija pokazat će tek tržišni uspjeh novih telekoma u 2006. godini. Tijekom 2005. godine u praksi je liberalizirano tržište telekom usluga koje nudi T-HT. Hrvatska agencija za telekomunikacije ukupno je dodijelila 14 dozvola za javnu govornu uslugu, čime je Hrvatska dobila 13 telekoma koji bi u budućnosti mogli preuzeti tržišni udio T-Comu.
Zasad su se u taj poslovni podvig upustila samo dva nova operatera: Optima telekom i Portus-H1. Iako su svoje usluge na tržištu ponudili tek prije nekoliko mjeseci uspjeli su prikupiti ukupno oko 35.000 korisnika. Za usporedbu, bivši monopolist T-Com, drži ostatak tržišta fiksne telefonije na kojem se nalazi nešto manje od 1,7 milijuna korisnika. Prema mišljenju većine operatera s dozvolom za javnu govornu uslugu, T-Com tako dobar poslovni rezultat može zahvaliti i tome što su poslovni uvjeti za obavljanje telekom djelatnosti izuzetno nepovoljni za nove operatere. Budući da se do korisnika može doći jedino preko žica T-HT-a, ta tvrtka diktira cijene i ostale uvjete koje operateri moraju zadovoljiti da bi mogli poslovati. U narednoj će se godini tim pitanjem morati pozabaviti Hrvatska agencija za telekomunikacije, koja ima pravo mijenjati cijene i uvjete poslovanja koje nameću telekomi koji na tržištu imaju znatan tržišni udio.
Iako se Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije uistinu može predbaciti vrlo blag stav prema T-HT-u, tvrtki u kojoj Vlada ima 42 posto dionica, to se tijelo sve više trudi ostaviti dojam nezavisnog regulatora tržišta telekomunikacija. I povjerenik Europske komisije za pitanje telekomunikacija u Hrvatskoj upitao se koliko HAT, iako je neovisna državna agencija, može biti autonoman u svojim odlukama kad Vlada RH ima tako velik udio u najvećem fiksnom telekomu. Sigurno je stoga da je za daljnji tijek liberalizacije, osim rasprava o nastavku privatizacije T-HT-a, važna i aktivna uloga HAT-a koji bi brojne probleme s kojima se telekomi susreću na tržištu trebao rješavati kroz dijalog sa svim sudionicima na tržištu.

Drugi veliki pomak u liberalizaciji fiksne telefonije u Hrvatskoj je stvaranje temelja za liberalizaciju infrastrukture, jer je HAT odobrio tzv. Standardnu ponudu T-HT-a. Za nove telekome to znači da će kroz koji mjesec moći postaviti svoju vlastitu infrastrukturu u T-HT-ove telefonske centrale, odnosno izgraditi vlastitu telekomunikacijsku infrastrukturu. Jedini dio infrastrukture koji će pri tome iznajmljivati bit će telefonske žice od centrala do domova i poslovnih prostora korisnika. Ovaj segment liberalizacije već sada kasni, a razlog treba tražiti u činjenici da će se na taj način uvjeti poslovanja T-Coma izjednačiti s uvjetima poslovanja novih telekoma.
Pitanje dolaska do krajnjeg korisnika nije specifično samo za Hrvatsku. Sa sličnim su se problemima susretale ostale europske zemlje koje su provodile ili provode liberalizaciju telekomunikacija, jer je to jedno od najvažnijih pitanja u tom procesu.
Ove je godine stoga Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka odobrilo frekvencijska područja, a HAT podijelio koncesije za bežičnu fiksnu telefoniju u pet telekoma poslovno najvažnijih županija. Time je desetak telekoma dobilo priliku izgraditi bežičnu infrastrukturu koja u cijelosti zaobilazi žice T-HT.
Početak ponude bežičnih fiksnih usluga ili Wimaxa očekuje se u trećem kvartalu sljedeće godine. Tada bi postojeći fiksni operateri, Optima telekom i Portus-H1, te novi operateri u fiksnoj telefoniji VIPnet, IskonInternet i WIMAX Telecom stvorili okruženje u kojem će T-Com imati jaku konkurenciju.
Dolazak Wimaxa neće označiti samo konkurenciju u infrastrukturi, jer s njim dolazi i nova generacija usluga: spoj telefona, interneta i televizije u jednom, odnosno tzv. triple-play. Zbog svega toga, lako je zaključiti da je sve što smo vidjeli tijekom ove godine tek obris ponude i tržišnih odnosa koji će se početi formirati sljedeće godine.

Telekomunikacije teške 20 mlrd. Kuna

HGK je vrijednost telekom tržišta procijenio na 20 milijardi kuna, sedam milijardi više nego 2004. Broj korisnika u fiksnoj telefoniji kreće se do 1,7 milijuna, a mobilne telefonije više od tri milijuna. Mobilnom telefonijom bave se tri tvrtke, a fiksnom njih 14. Čak 35 tvrtki nudi usluge pristupa internetu, a njih deset usluge kabelske televizije.

Mobilne mreže: Ukinut duopol

Ova je godina za mobilnu telefoniju značajna po ukidanju duopola između T-Mobilea i VIPneta. Tele2 agresivnim je ulaskom osvojio, prema tvrnjama HAT-a, 75.000 korisnika.
Usprkos velikom razvoju mobilne telefonije, ove godine još nije uvedena usluga prijenosa mobilnog broja između operatera i to znači da još uvijek ne možete zadržati svoj, primjerice 091, ako želite biti korisnik Tele2 ili T-Mobilea.