Nedavna inicijativa poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog da Europska unija ponovno uvede smrtnu kaznu dovela je do napetosti na relaciji Varšava – Bruxelles, što je dodatno pogoršalo ionako napete odnose Poljske s Unijom.
“Osobno, uvijek sam bio i ostajem pristaša smrtne kazne”, kazao je u nedavnom intervjuu poljski predsjednik dodajući kako zemlje koje su odustale od te kazne daju nevjerojatnu prednost kriminalcima pred žrtvama”.

Smrt za pedofile
Prijedlog Kaczynskog izazvao je bujicu kritika od strane Vijeća Europe, Europske komisije i organizacija za zaštitu ljudskih prava koje upozoravaju da bi to bio ozbiljan korak unatrag. No to nije nimalo zabrinulo poljsku braću blizance Lecha i Jaroslawa Kaczynskog, od kojih je prvi predsjednik a drugi premijer, niti ih navelo na promjenu stajališta. Poljska vlada rekla je kako želi promjenu Europske konvencije o ljudskim pravima kako bi se omogućilo sudovima da ponovno presuđuju smrtne kazne.
“Želimo otvoriti debatu koja bi dovela do promjene protokola 6. konvencije, koji zabranjuje smrtnu kaznu u Europi ili barem da se to pitanje prepusti zakonodavstvima pojedinih zemalja članica”, izjavio je ministar bez portfelja u poljskoj vladi Przemyslaw Gosiewski. I zamjenik poljskog premijera Andrzej Lepper, koalicijski partner u vladi, rekao je kako “čvrsto podržava smrtnu kaznu” te da će njegova zemlja djelovati u smjeru mijenjanja europskoga zakonodavstva. Još jedan partner u vladi, Poljska liga obitelji, stranka ekstremne desnice također je započela kampanju unutar EU kojom se zalaže za ponovno uvođenje smrtne kazne za pedofile koji počine ubojstvo. “Počinjemo kampanju na europskoj razini. Želimo skupiti pola milijuna potpisa građana EU na peticiju koja će tražiti smrtnu kaznu za pedofile-ubojice, koji bi bili izuzeće od pravila da u EU nema smrtne kazne”, rekao je glasnogovornik te stranke. Sve to izazvalo je i kritike Europske komisije koja je rekla kako “smrtna kazna nije kompatibilna s europskim zakonodavstvom i zajedničkim europskim vrijednostima”.Osim toga, ukidanje smrtne kazne je i uvjet za ulazak u EU, čiji je Poljska postala član 2004. godine u zadnjem valu proširenja. Politički analitičari u Poljskoj kažu da vladajući političari zapravo koriste pitanje smrtne kazne kako bi zadobili naklonost ultra konzervativnih birača uoči lokalnih izbora koji su zakazani za jesen. Prema posljednjem raspoloživom istraživanju javnog mnijenja koje je staro već nekoliko godina, oko 70 posto Poljaka podržava uvođenje smrtne kazne, unatoč tome što joj se protivio i najveći Poljak svih vremena, Papa Ivan Pavao II. Sociologinja Malgorzata Melchior u intervjuu za francusku novinsku agenciju AFP inicijativu je opisala kao “populističku kampanju”.

Konzervativni blizanci
Poljska je tek 1997. godine službeno ukinula smrtnu kaznu iako ju u praksi nije izvršavala još od 1988. godine, a najveća kazna u toj zemlji je doživotni zatvor. Pitanje smrtne kazne nije jedino oko kojeg se aktualna vlast u Poljskoj razilazi s Bruxellesom pa je tako došlo i do razmimoilaženja u pitanju preuzimanja poljskih poduzeća, stavova o pravima homoseksualaca u toj zemlj, blokiranju odluka o smanjenju poreza na dodanu vrijednost, te zatezanju odnosa s Njemačkom. Dvojica blizanaca Kaczynski imaju 57 godina i jedan drugome sliče kao jaje jajetu, razlikuje ih samo madež koji na lijevom oku ima Lech. Izrazito su konzervativni i popis onoga čemu se protive podulji je, riječ je o pobačaju, legalizaciji lakih droga, homoseksualnim brakovima, stranom kapitalu i pri tome ih uopće ne zabrinjavaju kritike europskih partnera. Svoje poglede na Europsku uniju poljski je predsjednik najbolje opisao jednom izjavom prije nekoliko mjeseci, kada je Uniju nazvao “traljavom umjetnom tvorevinom” te “superdržavom koja uzima nacionalne ovlasti.”

Kinezi prednjače po broju smrtnih kazni u svijetu

Republika Hrvatska smrtnu je kaznu ukinula nakon demokratskih promjena 1990. godine, i to Božićnim ustavom. U isto vrijeme, početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, slično se dogodilo i u mnogim drugim državama srednje Europe. Međutim, danas još 73 države širom svijeta imaju u svojim zakonodavstvima taj najteži oblik kažnjavanja. Neslavni rekorder po broju izvršenja je Kina, gdje se po procjenama organizacija za zaštitu ljudskih prava izvršava čak 90 posto svih smrtnih kazni u svijetu, i to strijeljanjem. Prema podacima za 2004. godinu, u Kini je pogubljeno oko 3400 osoba, zatim slijedi Iran sa 159, Sjedinjene Države sa 60, a Singapur je svjetski rekorder po broju egzekucija po glavi stanovnika, 70 vješanja na 4 milijuna stanovnika. Zanimljivo je kako se u mnogim zemljama, osim SAD-a, smrtnom kaznom kažnjavaju i zločini koji nisu u kategoriji najtežih, poput ubojstva, pa se tako u Singapuru smrću kažnjava i posjedovanje manjih količina droge. Protivnici smrtne kazne kažu kako pitanje nije zaslužuju li najteži zločinci i najtežu kaznu, već ima li država pravo oduzeti nekome život.