Verica Kalnović, potpredsjednica srpske vlade zadužena za gospodarstvo i regionalni razvoj, optužila je velike trgovačke lance da ucjenjuju male i srednje tvrtke tako što od njih traže uplate od 150 do 300 eura kako bi se njihova roba našla u prodajnoj mreži. Kalanović nije imenovala trgovačke kuće koje naplaćuju toliku ulaznicu, ali se zna da se najveći trgovački lanci nalaze u vlasništvu stranih kompanija.

Miškovićeva praksa
Belgijski Delhaize je vlasnik trgovačkog lanca Maxi, kojega je u rujnu preuzeo od srpske Delte za 932,5 milijuna eura. Drugi po pokrivenosti tržišta je slovenski Mercator, u čijem okviru posluje i lanac MB Rodić, dok je Agrokorova Idea treća. U njezinih više od 150 trgovina diljem Srbije tjedno prođe više od 100.000 kupaca.Dok je Maxi poslovao u okviru Delte bila je javna tajna da je njezin vlasnik, Miroslav Mišković od dobavljača naplaćivao ulaz na police. Tarifa je ovisila o tome želi li dobavljač da mu roba bude izložena na vidljivom mjestu ili slabo uočljiva. Delta je bila poznata i po kašnjenju plaćanja. Delhaize je zato prilikom preuzimanja Maxi lanca morao s 300 milijuna eura namiriti dobavljače te nakon toga ostatak iznosa uplatiti na Deltin račun.

S obzirom da je srpski predjednik Boris Tadić priredio večeru za Upravu Delhaizea malo je vjerojatno da se izrečena optužba Kalanović onosi na tu trgovačku kuću. Tim prije što su se Tadić i njegovi gosti dogovorili da će Maxi postati kanal preko kojega će se unapređivati srpsko gospodarstvo, kao i stvaranje bolje slike o Srbije u inozemstvu, tako što će se roba proizvedena u zemlji plasirati preko Delhaizove prodajne mreže u inozemstvu. Temeljem toga može se pretpostaviti da Kalanović misli na Mercar i Ideu, i, eventualno, Metro jer ostali trgovački lanci, pojedinačno, pokrivanju manje od dva posto tržišta. Kalanović je, uz upozorenje na monopolsku ulogu velikih trgovačkih lanaca najavila kako će vladi ukazati na taj problem, a, zatražit će da se o tom problemu raspravlja i u srpskom parlamentu. Ona kaže da je takva praksa nedopustiva i državni organi moraju poduzeti mjere kako bi se otklonile zapreke, koje ugrožavaju poslovanje malih i srednjih tvrtki.

Prevelika opterećenja
Kalanović je primijetila kako neke tvrtke imaju širok asortiman robe i ako bi za svaki proizvod plaćali ulaznicu od 300 eura, onda bi njihova proizvodnja postala neisplativa, jer su takvi nameti neizdrživi. U ekonomskoj politici malim i srednjim poduzećima se daje značajna uloga u povećanju proizvodnje, odnosno jačanju gospodarstva i rastu zaposlenosti, pa im treba osigurati učinkovitu zaštitu od “reketiranja” trgovačkih lanaca, te pokazati veće razumjevanje vlade i za ostale teškoće s kojima se poduzetnici susreću, osobito kada je riječ o nelikvidnosti, opterećenosti mnogim pristojbama od strane lokalne saomuprave i parafiskalnim davanjima.

Kinezi odlaze

Pad kupovne moći
Zbog drastičnog pada kupovne moći kineski trgovci napuštaju Srbiju. Od šest tisuća Kineza, koliko ih je poslovalo u najboljim vremenima, u Srbiji ih je danas upola manje. Odlaskom Kineza posebno su pogođeni građani Pančeva koji su imali značajne prihode od iznajmljivanja stanova. Taj banatski grad bio je glavna stambena oaza Kineza i u njemu se, pored Beograda, nalazi najveći kineski trgovački centar. Umjesto Srbije Kinezi se sada opredjeluju za tržišta u južnoameričkim i afričkim državama.