Sreća ili duševno blagostanje najvažniji je sastojak kvalitete života i svakom bi vlastodršcu moralo biti važno da osigura uvjete u kojima će njegovi građani najlakše dosegnuti vrhovni cilj – biti sretni. Ali kako izračunati sreću ili prosjek sreće cijelog naroda?

I u Ujedinjenom Kraljevstvu u pripremi je opsežno istraživanje o sreći Britanaca, koje je potakao premijer David Cameron. Kad su procurila pitanja koja će biti postavljena stanovnicima, neki su kritičari istupili s prigovorima da neka pitanja nisu dobro formulirana te da neće dati relevantne odgovore. Koliko tek mora biti komplicirano izraditi upitnik koji obrađuje sreću naroda iz međusobno udaljenih i raznorodnih kultura? U kojima su sustavi vrijednosti i termini koji izražavaju emocionalna stanja međusobno teško usporedivi? Među glavnim problemima je pogrešno shvaćanje pitanja “što je sreća”. Umjesto da u odgovoru ponude definiciju sreće kao trajno ugodnog stanja organizma ili nešto slično, mnogi navode stvari ili situacije koje ih čine sretnima, a to s pitanjem ima samo marginalne veze. Zbog različitosti u poimanju izraza sreća od pojedinca do pojedinca i od kulture do kulture, uz golema odstupanja u obrazovanju, istraživanja su dovela do ishoda koji su ne samo dočekani s nevjericom u raznim krajevima svijeta, već su i međusobno nespojivi.

Bangladeš, zemlja sreće
Procijenite sami što je dovelo do rezultata 46. istraživanja “Pregleda svjetske sreće” (World Happiness Survey) prije dvije godine u provedbi Londonske škole ekonomije. Najsretnijim su narodom proglašeni stanovnici siromašnog i monsunima poharanog Bangladeša, jedne od zemalja koja zapadnjacima služi kao sinonim za mjesto na kojemu ne bi željeli živjeti. Peto je mjesto zauzela susjedna Indija koja više nije bijedna kao donedavna, ali pati od prenapučenosti, golemih nejednakosti i krvavih sukoba triju vjerskih zajednica (hindusa, muslimana i sika). Nositelji zapadnoga kapitalizma, UK i SAD, svrstani su na 32., odnosno 46. mjesto, a i druge bogate zemlje poput Švicarske, Austrije, Nizozemske, Kanade i Japana prošle su lošije nego što su istraživači očekivali sudeći prema životnom standardu i uređenosti zemalja. S druge strane iznenađujuće dobro prošle su “neuglednije” zemlje, među kojima su izrekom nabrojene Armenija, Dominikanska Republika, Estonija, Gana i – Hrvatska! Od obrađenih zemalja najlošije su prošle zemlje bivšega Sovjetskog Saveza i Istočne Europe uključujući Bjelorusiju, Bugarsku, Litvu, Moldaviju, Slovačku, Sloveniju i Ukrajinu. Dok permanentno siromašni Bangladeš i Gana pa životnu radost crpe iz prisnijih međuljudskih odnosa, narodne mase u istočnoeuropskim zemljama izgubile su egzistencijalnu sigurnost koju su uživale u socijalizmu, a pritom su i frustrirane svjedočeći bogaćenju najpokvarenijih i najbezobzirnijih pripadnika svojih društava.

Nigerija zemlja nade – za lopove
Istraživači su slab plasman imućnih zemalja na ljestvici sreće objasnili zasićenošću dobrima koja se mogu kupiti, nedostatkom bliskih kontakata i brigom zbog propadanja okoliša. “Nakon određenog nivoa dodatna zarada više ne povećava emocionalno blagostanje, već u prvi plan izbijaju drugi interesi – prisna druženja, dobro zdravlje i zadovoljstvo na poslu”, ocijenio je prof. Robert Worcester, jedan od autora istraživanja. Sličan šok izazvala je i anketa Gallup Polla objavljena početkom 2011. prema kojoj su najoptimističnijim ljudima na svijetu proglašeni Nigerijci!? A što je postavilo Nigeriju na vrh istraživanja koje je obuhvatilo 53 zemlje? Zašto je taj siromašni narod prenapučene države, nepopravljivo zavađen između kršćana i muslimana i svakodnevno suočen s nasiljem, terorizmom i korupciijom na svim institucionalnim nivoima? Bim Adewunmi, novinarka Guardiana, i sama Nigerijka, kaže da su njezini sunarodnjaci optimistični jer im je ekonomija treća po snazi u Africi i još se širi. “Nigerijci su vidjeli i proživjeli najgore strahote pa im poboljšanja kojima svjedoče ulijevaju nadu. Zato je njihova životna radost tako opipljiva”, napisala je Adewunmi. Svoje je sunarodnjake nazvala afričkim blizancima Del Boya Trottera iz “Mućki”, liku slavnom po potpuno neutemeljenom optimizmu. Neutemeljenom poput nigerijskog. I oni vjeruju da će za godinu dana biti milijunaši. Nažalost, jedna od raširenih poduzetničkih aktivnosti Nigerijaca su masovne prijevare elektroničkom poštom – poruke šalju na milijune e-adresa diljem planeta, a u njima se primatelje obavještava da im je neki dobrotvor ostavio veliko bogatstvo ili da im lokalni bogataš nudi fenomenalnu poslovnu priliku pod uvjetom da sretni budući milijunaš unaprijed pošalje nekoliko tisuća dolara za manipulativne troškove na prevarantov bankovni račun. Sudeći prema rasprostranjenosti opisane kriminalne aktivnosti, velik dio optimizma Nigerijaca temelji se na njihovoj pretpostavci da će naići na dovoljno naivaca.

Kinezi i na dnu i na vrhu
Ove je godine i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) objavila nalaze svojega istraživanja o duševnom blagostanju nazvanom “Kako život?” (How’s life?). OECD-ov indeks sreće izrađen je uz pomoć jedanaest pokazatelja koji obuhvaćaju zdravlje, zadovoljstvo životom, osjećaj sigurnosti, dohodak, stanovanje i drugo. Istraživanje je proučilo 40 zemalja postavivši na prvo mjesto Dansku, s najvišom prosječnom ocjenom za sreću od 7,8. U gornjem dijelu ljestvice su nordijske zemlje, lučonoše visokog standarda i ljudskih prava, a uz njih su SAD, Australija i Švicarska. Sredinu zauzimaju industrijski divovi Dalekog istoka, Japan i Južna Koreja te Slovenija i Slovačka. Ispod prosjeka su zemlje pogođene financijskom krizom Grčka i Španjolska, a prema dnu kotiraju Mađarska, Portugal, Estonija, Rusija i Turska. Najnesretnijom je ocijenjena Kina, čija uska (iako za naše pojmove brojna) bogataška elita ne može kompenzirati depresiju u kojoj žive stotine milijuna izrabljivanih radnika i obespravljenih seljaka. Dok spomenuta istraživanja ipak imaju izvjesnu znanstvenu težinu i metodologiju na kojoj počivaju, toga je lišena “studija” koju je proljetos provela neimenovana institucija Sjeverne Koreje. Zemlja koja sebe lažno naziva demokratskom i narodnom republikom, a na čijem je čelu najperverzniji tiranin današnjice “Dragi vođa” Kim Jong-il, objavila je rezultate svojega temeljitog istraživanja posredstvom kineskog lista Shangaiist. Najsretnijom je državom globusa proglašena bratska Kina, koja je dobila maksimalnih 100 bodova za sreću. Tako je u dva gotovo usporedno objavljena istraživanja, onom prema OECD-u i ovom Kim Jong-ilovom, najmnogoljudnija zemlja zauzela i vrh i dno rang-ljestvice sreće. Sjeverna Koreja je “odlična druga” s 98 bodova, a iza nje su se poredale poslovično sretne Kuba, Iran i Venezuela. Izdajničko-kapitalistička Južna Koreja je tek 152. sa 18 bodova, a na dnu su Sjedinjene Američke Države, to jest “Američki Imperij”, sa samo tri boda. Nije objašnjeno za što su dodijeljena ta tri boda – možda za holivudske filmove, koje navodno voli Dragi vođa.

Kostarika, raj na zemlji?
Najopsežnije i najdetaljnije istraživanje o sreći posljednjih jedanaest godina provodi profesor Ruut Veenhoven s Erazmova sveučilišta u Rotterdamu. Veenhoven iz različitih izvora kontinuirano prikuplja pokazatelje relevantne za sreću vezane za 149 zemalja svijeta, uključujući Hrvatsku. Njegov World Database of Happiness (Svjetska baza podataka o sreći) temelji se na pokazateljima kao što su subjektivan osjećaj blagostanja, zdravlje i prosječan očekivani životni vijek. Zapadnjaci, koji su notorno usredotočeni na Europu i sjevernu Ameriku, vjerojatno su iznenađeni da na ljestvici koja prikazuje prosječan “koeficijent sreće” u zadnjem desetljeću, prvo mjesto zauzima Kostarika. No njezino vodstvo nije krupna senzacija jer je riječ o krasnoj srednjoameričkoj zemlji s vrlo ugodnom klimom, političkom stabilnošću i visokim standardom u usporedbi sa svojim susjedima. Kostarika je prva i po kriteriju subjektivnog blagostanja jer su njezini stanovnici svoju sreću i zadovoljstvo na skali od 0 do 10 ocijenili sa 8,5. Dakako istraživanje se nije sastojalo od jednostavnog pitanja “koliko ste sretni od 0 do 10”, već od niza pitanja, nakon čega je Veenhoven iz odgovora izračunao konačnu ocjenu. Drugoplasirana je Danska sa 8,3 boda, a na dnu su afričke države Togo i Tanzanija s po tužnih 2,6. Srednjoamerički je “raj na zemlji” vodeći i kad se subjektivno blagostanje kombinira s očekivanim trajanjem života, što znači da su Kostarikanci sretni u trenutku istraživanja, ali i na dulji rok. Po ovoj kombinaciji kriterija najlošije prolaze žitelji Zimbabvea koji žive nesretno i kratko. Slava pripada Kostariki: prva je i po trećoj metodi koju primjenjuje New Economist Foundation, koja obuhvaća osjećaj sreće, dugovječnost i očuvanost okoliša. Prema ovoj je metodi drugoplasirana Dominikanska Republika, a u donjoj četvrtini ljestvice je SAD. Njih je na nisko 114. mjesto osudilo katastrofalno postupanje prema svojem i tuđem okolišu. Zimbabve je i u ovom slučaju na dnu. Zimbabveanci, dakle, žive nesretno, kratko i u opustošenom okolišu. Sve čestitke za ovo dostignuće pripadaju diktatoru Robertu Mugabeu i njegovu upravljanju državom od osamostaljenja od UK prije 31 godinu. Republika Kostarika je genijalna država koja je usred nemirne zone 1949. raspustila vojsku te novac preusmjerila u obrazovanje i gospodarstvo. Razumije se da je proamerički stav Kostarikanaca uvelike zaslužan za njezinu stabilnost, no ključne su odluke donijeli sami. Danas je to visokoobrazovana nacija sa zavidnom ravnopravnošću spolova i vrhunskom zdravstvenom zaštitom, a sve se to odvija pod žarkim suncem i uzduž obala Tihog oceana i Karipskog mora: osim što su im vlastodršci mudri, još ih je blagoslovila i priroda.

Indeks sreće

Što li se dogodilo Zagrepčanima?
U Hrvatskoj je u veljači 2010. počelo dugoročno istraživanje “Nacionalni indeks sreće” (NIS) u organizaciji časopisa Banka te kompanija Hendal i Allianz koje periodično objavljuje kako sami svoje duševno blagostanje ocjenjuju građani hrvatskih gradova i regija. Hrvati svoj indeks sreće izražavaju odvagujući devet komponenti kvalitete života, a autori objavljuju i dnevni izvještaj, na kojemu se ogledaju fluktuacije u raspoloženju nacije. Zanimljivost NIS-a je da su prema rujanskom izvještaju stanovnici Zagreba bili najmanje sretni i najmanje optimistični u cijeloj Hrvatskoj. Podaci su se odnosili na srpanj pa se ovaj rezultat može objasniti činjenicom da su mnogi Zagrepčani tada bili na moru. Možda su nesretni bili samo oni koji su ostali u gradu? Još u ljeto 2010. NIS je utvrdio da su zagrebački muškarci najsretniji od svih Hrvata. Kamo je nestalo to dobro raspoloženje do prošlog srpnja, barem među muškom populacijom? Drugi je kuriozitet vezan uz NIS i Zagreb podatak da je istraživanje Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) iz 2008. utvrdilo da su žitelji Zagreba najsretniji i najoptimističniji te da dijele vodeće mjesto s Istarskom, Primorsko-goranskom i Splitsko-dalmatinskm županijom. Drastične razlike u rezultatima triju istraživanja obavljenih u rasponu od približno tri godine vrlo su intrigantne.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Hrvatska

Svjetska baza podataka o sreći
Prema metodama koje rabi prof. Ruut Veenhoven, Hrvatska je u prvoj polovici ljestvice za 2010. s prosječnom ocjenom sreće od 6,0, na skali od 0 do 10. Ni ova ljestvica nije lišena iznenađenja: sretniji od Hrvatske su navodno stanovnici Laosa i Vijetnama! Slovenci su na solidnom 38. mjestu sa 6,9, dok je BiH 85. sa 5,6 bodova.
1. Kostarika – 8,5
2. Danska – 8,3
3. Island – 8,2
4. Švicarska – 8,0
5. Kanada – 8,0
(…)
67. – 70. Hrvatska – 6,0
Estonija – 6,0
Južna Koreja – 6,0
Hong Kong – 6,0
Uzbekistan – 6,0
(…)
148. – 149. Tanzanija – 2,8
Togo – 2,8