U Hrvatsku se godišnje uveze za gotovo 100 milijuna dolara kruha, peciva, kolača, keksa i ostalih pekarskih proizvoda. Konkretno, prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2010. godini uvezeno je 36819 tona ovih proizvoda za 97,481.579 dolara, a u šest mjeseci ove godine 16.066 tona vrijednih 46,4 milijuna dolara. Nije poznato koliko je u tim količinama smrznutog kruha i peciva koje su najviše uvozi, ali zna se da najveće količine dolaze iz Njemačke, Italije i Slovenije. Uvoz raste iz godine u godinu i bit će još veći ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. To znači da se domaća pekarska industrija mora bolje pripremiti za konkurenciju, poruka je s jučerašnje Skupštine Richemont kluba u Zagrebu.

Smrznuto za budućnost
Richemont klub okuplja 23 proizvođača koji čine oko 60 posto pekarske industrije u Hrvatskoj i većina ih smatra da im bez okrupnjivanja nema budućnosti jer su usitnjeni i tehnološki zaostali. Smrznuti proizvodi, u kojoj je jedan od rijetkih lidera na domaćem tržištu zagrebački Pan-pek, proizvodi su budućnosti. Takva proizvodnja kruha najjednostavniji je način ponude kvalitete bilo gdje u svijetu, kaže Ivan Bulić, direktor Richemont kluba. Smrznuti proizvodi mogu stajati nekoliko mjeseci u skladištu i svježe pečeni bit će možda i kvalitetniji od onih pripremljenih na mjestu. Ivan Bulić međutim smatra kako su od uvoza trenutačno veći problem nelikvidnost i neplaćanja, osobito trgovačkih lanaca. Uz to pekari nisu zadovoljni odobrenom visinom kala od sedam posto koji im se priznaje te traže od Ministarstva financija da se to poveća na najmanje 15 posto. Točnije do sedam posto neprodanih proizvoda priznaje se pekarima u trošak na koji se ne plaća PDV.

Povrat kruha
Richemont klub je anketirao 18 proizvođača u vezi povrata kruha. Najveći je imao ukupni prihod 191 milijun kuna na godinu, a najmanji 4,8 milijuna. Najveća pekara zapošljavala je 714, a ona s najmanjim prihodom 20 radnika. Najveća pekara imala je povrat kruha s udjelom u tonama 22,91%, a najmanja 5,6 posto. Vrijednost povrata kod velikog proizvođača bila je 18 milijuna kuna, a kod malog 250.000 kuna. Na dio povrata iznad sedam posto svi su morali su platiti značajna sredstva na ime PDV-a. Ukupno je 18 anketiranih pekara imalo 11,46 posto udjela kala u proizvodnji, odnosno od 930,3 milijuna kuna godišnjeg ukupnog prihoda, na otpadni kruh “otišlo” je 106,6 milijuna kuna. Proizvođač s najvećim ukupnim prihodom izgubio je 18,5 milijuna kuna na povratu starog kruha, dok je priznati trošak na koji nije platio PDV iznosio samo 13 milijuna kuna. Na 5,5 milijuna kuna taj je proizvođač platio PDV, a na to morao je platiti i porez na dobit. Zašto plaćati PDV na proizvod koji nikad nije prodan, pita se Bulić. Tendencija je, kaže, povećanje kala jer trgovački lanci traže da roba do osam ujutro bude na policama.

Planovi

Zaštita štrukli i kukuruznih kruhova te okrupnjavanje
Do 2013. pekari bi trebali usavršiti te zaštititi proizvodnju tradicijskih proizvoda koje nema u EU, kao što su štrukli te razne vrste kruha od kukuruza. Na okrupnjavanju zbog EU konkurencije počelo se prije pet godina ali, kažu, bez uspjeha.