Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Ni sustavi globalnih kompanija nisu pomogli regionalnim čeličanama

Autor: Darko Bičak; Rato Petković,VLM
03. studeni 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Vlasnik sisačke željezare, korporacija CMC, najavila povlačenje iz Siska, a o tome razmišlja USS u Smederevu

Gotovo sve čeličane na prostoru zemalja bivše Jugoslavije proživljavaju svoju kalvariju, bez obzira što je cijena čelika zadnjih godina na svjetskom tržištu postizala rekorne razine. Problemi u kojima se nalaze željezare Sisak i Split dio su svakodnevnih medijskih i političkih spekulacija već godinama.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Povlačenje Amerikanaca
Najnoviji udar čeličnom sektoru u Hrvatskoj je najava američkog CMC-a da se povlači iz Siska. Prije dva dana dao je program zbrinjavanja 1100 radnika, koji je, kako se čuje, sukladan kolektivnom ugovoru i prihvatljiv. U međuvremenu, peći su ugašene, a CMC je počeo potragu za kupcem specijaliziranim za cijevi. Za razliku od Siska, situacija u željezari Split nije se stabilizirala niti kratkotrajno. Nakon odlaska poljskog Zlomrexa, prije godinu dana, proizvodnje u toj tvornici gotovo i nije bilo. Plaću je radnicima isplaćivala država. Svijetlo u mraku privatizacije te željezare mogla bi biti prošlotjedna transakcija u kojoj joj je novi vlasnik postao zagrebački C.I.O.S. u vlasništvu kralja otpada Petra Pripuza.

Gotovo sve čeličane na prostoru zemalja bivše Jugoslavije proživljavaju svoju kalvariju, bez obzira što je cijena čelika zadnjih godina na svjetskom tržištu postizala rekorne razine. Problemi u kojima se nalaze željezare Sisak i Split dio su svakodnevnih medijskih i političkih spekulacija već godinama.

Povlačenje Amerikanaca
Najnoviji udar čeličnom sektoru u Hrvatskoj je najava američkog CMC-a da se povlači iz Siska. Prije dva dana dao je program zbrinjavanja 1100 radnika, koji je, kako se čuje, sukladan kolektivnom ugovoru i prihvatljiv. U međuvremenu, peći su ugašene, a CMC je počeo potragu za kupcem specijaliziranim za cijevi. Za razliku od Siska, situacija u željezari Split nije se stabilizirala niti kratkotrajno. Nakon odlaska poljskog Zlomrexa, prije godinu dana, proizvodnje u toj tvornici gotovo i nije bilo. Plaću je radnicima isplaćivala država. Svijetlo u mraku privatizacije te željezare mogla bi biti prošlotjedna transakcija u kojoj joj je novi vlasnik postao zagrebački C.I.O.S. u vlasništvu kralja otpada Petra Pripuza.

Najavio je da namjerava povezati svoje djelatnosti zbrinjavanja metalnog otpada s proizvodnjom čelika u zaokruženi proces. Jedina regionalna željezara koja posluje koliko-toliko stabilno je zenički ArcelorMittal, u vlasništvu istoimene najveće svjetske čelične grupacije. U Zenici se proizvodi oko 220.000 tona čelika godišnje za svjetsko tržište. Gubici srpske željezare Smederevo, u vlasništvu američkog US Steela, digli su na noge lokalnu vlast tog grada, ali i srpsku vladu, koja je spremna učiniti sve kako bi spriječila otpuštanje radnika. Zbog pada potražnje za čelikom željezara je posljednje dvije godine bila u gubitku od 290 milijuna eura. Smederevska željezara ima naveće gubitke od svih željezara u sastavu US Steela. Loši su se rezultati nastavili i ove godine pa je uprava odlučila ugasiti dio proizvodnje. Ako to potraje, posljedice će osjetiti cjelokupna srpska industrija i njezin izvoz u kojemu željezara sudjeluje sa 10 posto.

Kineska konkurencija
Rekordna proizvodnja 2,4 milijuna tona čelika iz 2006. pala je lani na 1,4 milijuna tona. US Steel je suočen s velikom konkurencijom kineskih i indijskih čeličana, koje nude čelik po znatno nižoj cijeni. Izvoz tvrtke iz Smedereva pao je sa 665 milijuna u 2006. godini na manje od 35 milijuna eura lani. Lokalne i državne vlasti najviše strahuju od najavljenoga otpuštanja radnika što bio pogodilo cijeli grad, jer u US Steelu radi 5500 ljudi. Vlasti su Željezari ukinuli ili srezali i sve namete pa je samo pristojba za zaštitu okoliša pala s 20 milijuna na 170.000 eura.

Autor: Darko Bičak; Rato Petković,VLM
03. studeni 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close