Dali su im ponudu koju nisu mogli odbiti. Upravo bi se tim riječima mogao opisati konačan rasplet pregovora čelnika eurozone i predstavnika banaka o njihovoj ulozi u spašavanju Grčke, a time i cijele Europe. Protukrizni europski “summit”, koji je u Bruxellesu počeo u srijedu i trajao do dugo u noć, bit će zapamćen kao mjesto na kojem je barem na neko vrijeme spašen euro, ali i napokon slomljen višemjesečni otpor bankara da podnesu veći teret krize i Grčkoj otpišu znatno veći iznos duga negoli su to pristali u srpnju. Ako je suditi prema izjavama europskih čelnika, istinskog pregovaranja s bankarima u Bruxellesu zapravo nije ni bilo. Stavljeni su pred gotov čin. “Bankari su dovedeni ne da bi pregovarali, nego samo da bismo ih obavijestili o našoj odluci, a potom su otišli da između sebe rasprave”, prenosi Bloomberg izjavu francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya.

Izravna prijetnja
A da su bankari “slomljeni” ultimatumom, a ne pregovorom tvrdi i šef ministara financija eurozone Jean-Claude Juncker. “Otpor banaka slomili smo prijetnjom da ćemo uzeti u obzir i potpunu insolventnost Grčke. Jasno smo im dali do znanja da bi to stajalo jako puno novca što bi na kraju uništilo banke”, rekao je Juncker dodavši da šefovi eurozone ni sekunde ne bi oklijevali s Grčkim bankrotom da banke nisu dobrovoljno pristale otpisati čak 50 posto grčkoga duga.

Konačno nacrt
Toliki otpis obveza najzaduženije članice jedan je od presudnih elemenata novog paketa mjera za spašavanje eurozone. Osim njega čelnici monetarne unije su nakon maratonskih pregovora dogovorili sljedeće: kapaciteti Europskoga stabilizacijskog fonda bit će povećani sa sadašnjih 440 milijardi na čak bilijun eura. Europske zemlje jamstva za nove posudbe Grčkoj povećavaju za 30 milijardi eura, a otpornost banaka na mogući novi krizni šok ojačat će se dokapitalizacijom. Sadašnje procjene stale su na 106 milijardi eura potrebnoga kapitala, ali iznos će se precizirati idućih tjedana. Rečeno je i kako banke moraju do kraja godine obavijestiti regulatore u matičnim zemljama kako planiraju provesti dokapitalizaciju koja mora biti odrađena do lipnja 2012. godine. Osim toga donja granica stope adekvatnosti kapitala postavljena je na devet posto. Kad je u pitanju stabilizacijski fond, tek će se naknadno utvrditi njegovo konkretno djelovanje. No sada se spominju dvije opcije. Prema jednoj bit će zadužen za osiguranja, odnosno garancije za kupnju dugova eurozone. Druga je opcija djelovanja preko takozvanog SPV-a – tijela za investicije s posebnom namjenom koje bi se oformilo u idućim tjednima, a trebalo bi privući ulaganja iz Kine i Brazila. Privatni kreditori će pak otpisati 50 posto grčkoga duga koji će dogovorenim modelom biti smanjen za oko 100 milijardi eura. Novi protukrizni model trebao bi otvoriti mogućnost da Grci svoj dug koji danas iznosi gotovo 170 posto BDP-a do 2020. godine spuste na 120 posto bruto domaćeg proizvoda. “Euro je spašen. Ovo je dogovor kojim će se stvari doista srediti i koji će izvući eurozonu iz krize. On će napokon omogućiti oporavak gospodarstva i stabilizirati eurozonu i globalni rast”, kazao je francuski ministar financija Francois Baroin. Ipak, napomenuo je da će čelnici zemalja skupine G20 na sastanku idućega tjedna također morati poduzeti daljnje mjere kako bi se osigurao oporavak ekonomije na globalnoj razini.

Berlusconijeva obećanja
Treba reći da se na briselskom sastanku na vrhu osim Grčke govorilo i o još jednoj prezaduženoj članici eurozone. Talijanski premijer Silvio Berlusconi već je na nedjeljnom “summitu” bio suočen s napadom europskih kolega koje su ga natjerale da im u srijedu iznese plan smanjenja zabrinjavajućeg duga zemlje kojoj je na čelu. Predstavivši im nacrt plana reformi koje bi trebale dovesti u red rimski proračun, Berlusconi im je obećao da će u roku od dvije godine talijanski dug smanjiti sa 120 posto BDP-a na 113 posto. To, barem kako uvjerava kolege, planira postići programom ekonomskih reformi i mjera za fiskalnu konsolidaciju, što mu dosad nikako nije polazilo za rukom.A briselska vijest o makar i nakratko spašenom euru u četvrtak ujutro očekivano je pobudila rast europskih tržišta kapitala. Indeks Londonske burze FTSE “skočio” je 2,64 posto, na 5700 bodova, frankfurtski DAX porastao je za 4,67 posto, na 6297 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu čak 5,52 posto i desegnuo je 3440 boda. Rast burzi predvodile su banke. Dionice Deutsche Banka porasle su čak 15,8%, Commerzbanka 14,3%, a Barclays je bio u plusu 10,9%. Unicredit je zabilježio rast od 8,9%, a Intesa Sanpaolo 8,8%. Skočile su i cijene nafte čiji je barel u Londonu poskupio 1,82 dolara, na 110,73 USD.

Što je još dogovoreno

Kapacitet Europskog fonda za financijsku stabilnost povećat će se na bilijun eura
Banke se moraju dokapitalizirati do lipnja 2012. Zasad se govori o potrebnih 106 milijardi eura
Europske zemlje jamstva za nove posudbe Grčkoj povećavaju za 30 milijardi eura

Boris Vujčić o briselskom ‘dealu’

Samo kratkoročno smirenje
Mjere iz Bruxellesa nisu ni približno dovoljne da se dugoročno riješi kriza eurozone, to će samo kratkoročno smiriti tržište, ocijenio je domet protukriznog “summita” zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić na okruglom stolu u HAZU. Europska monetarna unija, naglasio je, ne može funkcionirati bez nekog oblika fiskalne unije. “To su ekonomisti odmah znali, ali europski su političari prvo krenuli s monetarnom unijom i izbjegavali fiskalnu, a sad im se to vraća na stol”, rekao je. U ovoj su situaciji u eurozoni, smatra, samo četiri rješenja: nastavak transfera sa Sjevera EU prema Jugu (što se zbiva kroz “bazuku”, kako je nazvao Europski fond za financijsku stabilnost, te otpis duga Grčkoj), rast inflacije na Sjeveru (što je zapravo neprihvatljivo tim zemljama), deflaciju na Jugu i odlazak radne snage s Juga na Sjever. (G. Grgas)

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Merkel: EU je dokazala da ima rješenje

‘Zapečatila’ pregovore
Angela Merkel je nakon dogovorenog paketa mjera poručila kako je Europa svijetu pokazala da može naći prava rješenja. “Pozornost cijeloga svijeta bila je usmjerena na nas”, izjavila je. A da je Merkel “strah i trepet” eurozone, dokazala je i u pregovorima s bankarima. Prema svjedočenju Jeana-Claudea Juncker, upravo su ona i Sarkozy “žestoko” postavili ultimatum grčkim privatnim kreditorima i tako slomili njihov otpor.

Ispraćena pljeskom
Nepobitnu moć uvjeravanja dokazala je i nekoliko sati uoči “summita” kada je u Bundestagu dobila golemu potporu zastupnika za njemačka stajališta o spašavanju Grčke. Štoviše, njezin energični govor parlamentarci su nakon svakih nekoliko rečenica pozdravljali pljeskom.

Papandreu: Ovo je novi, povijesni početak za Grke

Nakon objave da su čelnici eurozone na kraju ipak postigli dogovor o zauzdavanju krize, vjerojatno najsretnija osoba bio je grčki premijer Georgij Papandreu. “Ovo je novi dan za Europu i Grčku. Za naš narod ovo znači novi, povijesni početak, ali naš posao ne smije stati”, poručio je Papandreu svijetu ujutro nakon maratonskih pregovora u Bruxellesu. Napomenuo je kako ovim novim “spasonosnim” mjerama grčki dug postaje održiv te da se time otvara mogućnost da od iduće godine ta zemlja započne svoj put prema “plusu”. Premijer je potom svome narodu zahvalio na golemoj žrtvi: “Bez nevjerojatnih napora grčkoga naroda sve bi završilo još u svibnju prošle godine. Bankrotirali bismo i suočili se s tragičnim posljedicama. Sada smo, zahvaljujući i trudu i odricanju Grka, izbjegli fatalne rizike.” Papandreuov ministar financija Evangelos Venizelos nazvao je dogovor u Bruxellesu povijesnim poručivši da mjere zaslužuju podršku svih političkih struja u Grčkoj. “Čini mi se nemogućim da ijedna politička stranka, ijedan odgovorni političar, neće pristati potpisati sporazum koji će s naše nacije skinuti tako velik teret”, poručio je grčki ministar financija.

Ovo je ambiciozan i uvjerljiv odgovor na krizu
N. Sarkozy, francuski predsjednik

Da banke nisu pristale, ne bismo oklijevali s opcijom bankrota
J.-C. Juncker, šef ministara financija eurozone