Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Brzi povratak za Statoil

Autor: Poslovni.hr
02. kolovoz 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Razočaravajući rezultati najvećih financijskih institucija korigirali europska tržišta kapitala

Podbacivši u segmentu proprietary tradinga (trgovina ‘za svoj račun’), iz kojeg američki suparnici u posljednjih godinu dana izvlače enormne profite, Deutsche Bank je praktički omogućila nastavak korektivne faze na europskim tržištima kapitala, onemogućivši značajnije pozitivne pomake regionalnih burzovnih indeksa. No ako već Uprava jedne od najvećih europskih banaka stremi ka svjetskom vrhu, uvjeravajući (sebe i) druge kako doista spada među ‘crème de la crème’, onda mora biti spremna i na još uvijek poprilično nezahvalne usporedbe sa divovima sa Wall Streeta, poput Goldman Sachsa, kojoj u burzovnom žargonu počesto lijepe etiketu money-making-machine. I to s razlogom, jer je riječ o investicijskoj banci koja je u drugom kvartalu svojim dioničarima isporučila gotovo trostruko veću dobit, dok je u istom razdoblju Deutsche Bank ostvarila rast profita od 30 posto (na 1,2 milijarde eura). A to je poprilično blijed rezultat, čak i ako spomenuti Goldman Sachs utopimo u prosjek nekolicine najvećih američkih investicijskih banaka, koji podrazumijeva dvostruko veću dobit u drugom kvartalu. Posebno razočaravajuća bile su upravo brojke iz kategorije proprietary tradinga, u kojoj je, nakon 400 milijuna eura profita u prvom kvartalu, zabilježen gubitak od oko 100 milijuna eura (a prihodi, umjesto očekivanih 2,25 dosegli svega 1,7 milijardi eura). Zbog čega riječi utjehe predsjednika Uprave Josefa Ackermanna nisu baš najbolje prihvaćene među ulagačima, gurajući dionice duboko na negativan teritorij, u minus od 2,3 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Doduše, tome je vjerojatno pridonijela i blaga prevlast pesimista, o čemu svjedoči i primjer britanske banke HBOS, u čijem su slučaju dionice zabilježile pad cijene od 0,8 posto, unatoč činjenici da je rast profita od 14 posto (na 1,8 milijardi funti) ispunio očekivanja analitičara. Međutim, budući je riječ o banci koja se može pohvaliti najvećim portfeljem hipotekarnih kredita na Otoku, najnovije je brojke u određenoj mjeri ipak zasjenio strah od rastućih rezervacija za rizične plasmane sektoru građanstva, na što nije imuna niti većina domaćih banaka. A takvih problema nemaju banke u najbližem zapadnom susjedstvu, zbog čega se Allied Irish Banks, prethodno objavivši optimistično intonirano poslovno izvješće, prometnula u istaknutog dobitnika, s rastom dionica od 2,2 posto. Prvim upozorenjima američkih meteorologa (vezanima za nadolazeću tropsku oluju Chris), kojima se praktički najavljuje skori početak sezone uragana, živnuli su i trgovci na tržištu nafte, koristeći povoljan splet okolnosti, odnosno, obilje motiva za primjenu long strategije. Od nastavka sukoba na Bliskom istoku, preko istjecanja nafte iz ruskog naftovoda, pa sve do predstojećeg redovitog izvješća ministarstva energetike koje bi trebalo potvrditi prognoze o kontinuiranom smanjenju zaliha naftnih derivata (ponajprije benzina). Shodno tome, korespondirajuće su dionice u neku ruku bile i siguran play jučeršanje trgovine, a najdalje su otišli Repsol i Statoil, ubilježivši rast od 1,2 posto, odnosno, 1,6 posto.
No puno bolje od toga priuštio je svojim fanovima KPN, udvostručivši dobit u drugom kvartalu (na 464 milijuna eura). Da zadovoljstvo bude potpuno pobrinula se Uprava, objelodanivši pozitivnu reviziju prijašnjih prognoza za tekuću godinu, što su investitori, uzimajući u obzir žestoku konkurenciju (i mizerne profitne marže), itekako znali cijeniti, potaknuvši rast vrijednosti dionica od 6,2 posto.

Podbacivši u segmentu proprietary tradinga (trgovina ‘za svoj račun’), iz kojeg američki suparnici u posljednjih godinu dana izvlače enormne profite, Deutsche Bank je praktički omogućila nastavak korektivne faze na europskim tržištima kapitala, onemogućivši značajnije pozitivne pomake regionalnih burzovnih indeksa. No ako već Uprava jedne od najvećih europskih banaka stremi ka svjetskom vrhu, uvjeravajući (sebe i) druge kako doista spada među ‘crème de la crème’, onda mora biti spremna i na još uvijek poprilično nezahvalne usporedbe sa divovima sa Wall Streeta, poput Goldman Sachsa, kojoj u burzovnom žargonu počesto lijepe etiketu money-making-machine. I to s razlogom, jer je riječ o investicijskoj banci koja je u drugom kvartalu svojim dioničarima isporučila gotovo trostruko veću dobit, dok je u istom razdoblju Deutsche Bank ostvarila rast profita od 30 posto (na 1,2 milijarde eura). A to je poprilično blijed rezultat, čak i ako spomenuti Goldman Sachs utopimo u prosjek nekolicine najvećih američkih investicijskih banaka, koji podrazumijeva dvostruko veću dobit u drugom kvartalu. Posebno razočaravajuća bile su upravo brojke iz kategorije proprietary tradinga, u kojoj je, nakon 400 milijuna eura profita u prvom kvartalu, zabilježen gubitak od oko 100 milijuna eura (a prihodi, umjesto očekivanih 2,25 dosegli svega 1,7 milijardi eura). Zbog čega riječi utjehe predsjednika Uprave Josefa Ackermanna nisu baš najbolje prihvaćene među ulagačima, gurajući dionice duboko na negativan teritorij, u minus od 2,3 posto.

Doduše, tome je vjerojatno pridonijela i blaga prevlast pesimista, o čemu svjedoči i primjer britanske banke HBOS, u čijem su slučaju dionice zabilježile pad cijene od 0,8 posto, unatoč činjenici da je rast profita od 14 posto (na 1,8 milijardi funti) ispunio očekivanja analitičara. Međutim, budući je riječ o banci koja se može pohvaliti najvećim portfeljem hipotekarnih kredita na Otoku, najnovije je brojke u određenoj mjeri ipak zasjenio strah od rastućih rezervacija za rizične plasmane sektoru građanstva, na što nije imuna niti većina domaćih banaka. A takvih problema nemaju banke u najbližem zapadnom susjedstvu, zbog čega se Allied Irish Banks, prethodno objavivši optimistično intonirano poslovno izvješće, prometnula u istaknutog dobitnika, s rastom dionica od 2,2 posto. Prvim upozorenjima američkih meteorologa (vezanima za nadolazeću tropsku oluju Chris), kojima se praktički najavljuje skori početak sezone uragana, živnuli su i trgovci na tržištu nafte, koristeći povoljan splet okolnosti, odnosno, obilje motiva za primjenu long strategije. Od nastavka sukoba na Bliskom istoku, preko istjecanja nafte iz ruskog naftovoda, pa sve do predstojećeg redovitog izvješća ministarstva energetike koje bi trebalo potvrditi prognoze o kontinuiranom smanjenju zaliha naftnih derivata (ponajprije benzina). Shodno tome, korespondirajuće su dionice u neku ruku bile i siguran play jučeršanje trgovine, a najdalje su otišli Repsol i Statoil, ubilježivši rast od 1,2 posto, odnosno, 1,6 posto.
No puno bolje od toga priuštio je svojim fanovima KPN, udvostručivši dobit u drugom kvartalu (na 464 milijuna eura). Da zadovoljstvo bude potpuno pobrinula se Uprava, objelodanivši pozitivnu reviziju prijašnjih prognoza za tekuću godinu, što su investitori, uzimajući u obzir žestoku konkurenciju (i mizerne profitne marže), itekako znali cijeniti, potaknuvši rast vrijednosti dionica od 6,2 posto.

Dobit podigla dionice MAN-a
Vrlo dobrim poslovnim rezultatima istaknuo se još i njemački MAN, koji je također udvostručio dobit (na 196 milijuna eura), zasluživši time rast dionica od 2,3 posto, dok je Elan, smanjivši gubitak, porastao za 3,4 posto. S druge su se pak strane našla imena kao što su Deutsche Post (-3,3 posto), Ryanair (-1,7 posto), Metro (-1,1 posto) i Suez (-1,5 posto), koja svojim poslovnim rezultatima nisu uspjela probuditi optimiste iz učmalosti, svakako pridonijevši nimalo uvjerljivoj izvedbi vodećih burzovnih indeksa na Starom kontinentu.




Autor: Poslovni.hr
02. kolovoz 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close