Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Otkazan početak NBA, igrači bježe u Europu i Kinu

Autor: Ozren Podnar,VLM
27. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Deseci milijuna ljubitelja košarke s pravom strepe: prva dva kola najjače svjetske lige odgođena su zbog spora između vlasnika i igrača, a sporazum se ne nazire

Lockout“ je riječ koje se navijači američkih klubova najviše boje. To znači zatvaranje pogona, odnosno obustava poslovanja. Svi su američki sportovi iskusili ”lockout“, no kad se on dogodi u američkom nogometu, bejzbolu ili hokeju, nema globalnih posljedica kao kad zahvati posvuda, pa i u Hrvatskoj, popularnu košarku. Prošli je ”lockout” u NBA, uveden 1998/99, odgodio početak sezone za tri mjeseca pa je ona nakon postizanja sporazuma odigrana u skraćenom obliku te se sastojala od 50 umjesto od 82 kola.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Tekući su “lockout” vlasnici klubova NBA uveli 1. srpnja nakon što su propali višemjesečni pregovori o novom kolektivnom ugovoru između lige i sindikata košarkaša, National Basketball Players Associationa (NBPA). Spor se vodi zbog raspodjele prihoda lige između klubova i igračkoga kolektiva. Dok je “lockout” na snazi, igračima je zabranjen pristup bilo kojoj sportskoj dvorani u vlasništvu klubova i treneru pod ugovorom u NBA pa trenirati mogu samo ako se sami snađu. Također nije dopušteno potpisivanje bilo kakvih ugovora između igrača i klubova udruženima u NBA. S obzirom na neizvjesnu perspektivu natjecanja, mnogi su igrači iz NBA sklopili ugovore s europskim klubovima, uz pravo povratka u NBA kada i ako “lockout” bude opozvan. Ishodište sukoba Prethodni kolektivni ugovor, postignut u lipnju 2005. godine, odredio je da se prihodi lige dijele u omjeru 57:43 u korist igrača. Na tu su velikodušnu raspodjelu vlasnici pristali u vrijeme ekspanzije američkoga gospodarstva, no prije nego što je proljetos šestogodišnji sporazum istekao, prilike su se promijenile na lošije. Kad su u siječnju ove godine počeli novi pregovori, vodstvo lige predvođeno povjerenikom Davidom Sternom iznijelo je podatak da je 22 od 30 klubova pretrpjelo gubitak u sezoni 2009./2010. te da je zbirni gubitak lige dosegao 300 milijuna dolara godišnje. Na temelju tih financijskih rezultata, liga je predložila promjenu raspodjele prihoda na 53:47 u korist klubova. Ta bi se raspodjela provela smanjenjem plaća igračima za dvije milijarde dolara unutar idućih deset godina i salary capa – ograničenja plaća za svaki klub – na 62 milijuna dolara. Igrački je sindikat, na čelu s direktorom Billyjem Hunterom, ponudio smanjenje plaća za samo 500 milijuna dolara tijekom pet godina. Prema prijedlogu sindikata, udio igrača pao bi na 54,3 posto, mnogo više od onog što im liga nudi. Posljednji je pokušaj dogovora prije uvođenja “lockouta” propao 30. lipnja, a i Stern i Hunter su nakon kolapsa pregovora izjavili da su dvije strane i dalje vrlo udaljene.

Lockout“ je riječ koje se navijači američkih klubova najviše boje. To znači zatvaranje pogona, odnosno obustava poslovanja. Svi su američki sportovi iskusili ”lockout“, no kad se on dogodi u američkom nogometu, bejzbolu ili hokeju, nema globalnih posljedica kao kad zahvati posvuda, pa i u Hrvatskoj, popularnu košarku. Prošli je ”lockout” u NBA, uveden 1998/99, odgodio početak sezone za tri mjeseca pa je ona nakon postizanja sporazuma odigrana u skraćenom obliku te se sastojala od 50 umjesto od 82 kola.

Tekući su “lockout” vlasnici klubova NBA uveli 1. srpnja nakon što su propali višemjesečni pregovori o novom kolektivnom ugovoru između lige i sindikata košarkaša, National Basketball Players Associationa (NBPA). Spor se vodi zbog raspodjele prihoda lige između klubova i igračkoga kolektiva. Dok je “lockout” na snazi, igračima je zabranjen pristup bilo kojoj sportskoj dvorani u vlasništvu klubova i treneru pod ugovorom u NBA pa trenirati mogu samo ako se sami snađu. Također nije dopušteno potpisivanje bilo kakvih ugovora između igrača i klubova udruženima u NBA. S obzirom na neizvjesnu perspektivu natjecanja, mnogi su igrači iz NBA sklopili ugovore s europskim klubovima, uz pravo povratka u NBA kada i ako “lockout” bude opozvan. Ishodište sukoba Prethodni kolektivni ugovor, postignut u lipnju 2005. godine, odredio je da se prihodi lige dijele u omjeru 57:43 u korist igrača. Na tu su velikodušnu raspodjelu vlasnici pristali u vrijeme ekspanzije američkoga gospodarstva, no prije nego što je proljetos šestogodišnji sporazum istekao, prilike su se promijenile na lošije. Kad su u siječnju ove godine počeli novi pregovori, vodstvo lige predvođeno povjerenikom Davidom Sternom iznijelo je podatak da je 22 od 30 klubova pretrpjelo gubitak u sezoni 2009./2010. te da je zbirni gubitak lige dosegao 300 milijuna dolara godišnje. Na temelju tih financijskih rezultata, liga je predložila promjenu raspodjele prihoda na 53:47 u korist klubova. Ta bi se raspodjela provela smanjenjem plaća igračima za dvije milijarde dolara unutar idućih deset godina i salary capa – ograničenja plaća za svaki klub – na 62 milijuna dolara. Igrački je sindikat, na čelu s direktorom Billyjem Hunterom, ponudio smanjenje plaća za samo 500 milijuna dolara tijekom pet godina. Prema prijedlogu sindikata, udio igrača pao bi na 54,3 posto, mnogo više od onog što im liga nudi. Posljednji je pokušaj dogovora prije uvođenja “lockouta” propao 30. lipnja, a i Stern i Hunter su nakon kolapsa pregovora izjavili da su dvije strane i dalje vrlo udaljene.

Limit u Europi nepoznat
Ljetos su se zavađene strane više puta sastajale, no razdioba prihoda i ograničenje plaća ostali su kamen smutnje. Limit na plaće u Europi je nepoznat pojam jer europska sportska prvenstva nisu centralizirana poput NBA pa je nemoguće nametnuti im jedinstvena pravila igre. Tako na Starom kontinentu svaki košarkaški i nogometni klub ima pravo potrošiti koliko god može na plaće, što omogućuje bogatijima da budu kvalitativno nedostižni za suparnike. Takva liberalna politika isplata priječi Dinamo da parira Ajaxu, a Ajaxu da se mjeri, primjerice, s Real Madridom. Vodstvo NBA je davno procijenilo da bi liberalizacija plaća dopustila klubovima s velikih tržišta kao što su Los Angeles, Boston, New York i Chicago da budu nepobjedivi, što bi ubilo neizvjesnost natjecanja. Tijekom ljeta sukobljene su se strane više puta sastajale, no nisu došle ni blizu rješenja. Igrači su iznijeli da su voljni pristati na ukupno smanjenje plaća, samo ako vlasnici odustanu od klupskog limita na plaće. Vlasnici su odgovorili da će ustrajati na limitu jer je on jedina mjera koja omogućuje svim klubovima da budu konkurentni. Svađa među multimilijunašima Kako se termin predviđenog početka sezone približavao, NBA je na stol bacala adut za adutom da prisili igrače na popuštanje. Tako je 23. rujna vodstvo lige otkazalo kampove za trening i pripremne utakmice, što se u povijesti dogodilo samo jedanput. Zadnjeg dana rujna povjerenik Stern, najzaslužniji za veliku financijsku i medijsku ekspanziju lige u posljednjih četvrt stoljeća, zaprijetio je da će u izostanku sporazuma smjesta otkazati cijelu sezonu.

Stern otkazao dva tjedna
Na sastanku između vodstva lige i sindikata došlo je do incidenta jer je jedan od najboljih košarkaša, Dwyane Wade, počeo vikati na Sterna nakon što je ovaj označio njega kao jednim od krivaca za zastoj u pregovorima. Igrači su zamalo iz protesta izjurili iz dvorane, no Hunter ih je nagovorio da ostanu, a zauzvrat je Stern odustao od otkazivanja cijele sezone. U protekla tri tjedna zavađene su strane pokazale nešto veću fleksibilnost. Prvo su igrači ponudili smanjenje svog udjela na 53 posto, na što su vlasnici predložili da se igrački udio skreše na fiksnih 49 posto, uz uvođenje stimulacije koje bi mogle podignuti igrački postotak na 51. Ni to nije bilo dovoljno za kompromis jer su igrači uzvratili protuprijedlogom od fiksnih 51 posto, plus dodatna dva posto na ime stimulacije. Izostanak sporazuma potaknuo je Sterna da otkaže prva dva tjedna sezone – upravo ono čega su se navijači pribojavali kad je se proljetos počela naslućivati kriza. Društvene mreže, koje su bile pune žestokih kritika na račun sukobljenih strana, sad su eksplodirale od gnjeva prema multimilijunašima koji se svađaju oko raspodjele silnog bogatstva u zemlji pogođenoj recesijom. I pritom uskraćuju navijačima diljem svijeta omiljenu poslasticu. Sastančenje se nastavilo 18. listopada u nazočnosti saveznog posrednika Georgea Cohena, direktora Savezne službe za posredovanje i mirenje. Ni nakon maratona dugog 30 sati sporazum je ostao nedostižan. Liga je sad bila spremna na podjelu od 50:50, no igrači su tražili da njihov dio bude u rasponu od 50 do 53 posto, ovisno o prihodima lige. U tom je trenutku Cohen zaključio da “više nema smisla posredovati između sukobljenih strana”. Prema Hunterovu mišljenju, “krivci za nemogućnost postizanja sporazuma (…) vlasnici su manjih klubova”, kojima je najviše stalo do ušteda i do limita na plaće. No izvori bliski ligi otkrili su New York Timesu da Hunterova tvrdnja nije točna. “Stajališta pojedinih vlasnika ne mogu se lako razvrstati prema veličini tržišta na kojemu djeluje njihov klub niti prema osobnom bogatstvu vlasnika.”

Allen i Cuban protiv igrača
Primjerice, Mark Cuban, karizmatični vlasnik prvaka Dallas Mavericksa, čije je tržište peto po veličini i koji je dosad bio među najizdašnijim isplatiteljima, solidaran je s vlasnicima manjih klubova. S njime je suglasan i Paul Allen, vlasnik Portland Trail Blazersa, nekadašnjega kluba Dražena Petrovića; suosnivač Microsofta i 23. najbogatiji Amerikanac također vjeruje da su plaće igrača prenapuhane i da bi njihovo kresanje bilo povoljno za veću izjednačenost i neizvjesnost natjecanja. Nažalost, dok se multimilijunaši spore, obični su zaposlenici svijeta košarke već pretrpjeli štetu. Otkazivanje predsezone i prva dva tjedna sezone uzrokovalo je 400 otkaza u okviru NBA – 200 u klubovima i 200 u središnjem uredu lige. Otkaza bi moglo biti još jer liga procjenjuje da prvenstvo ne može započeti u roku kraćem od tri do četiri tjedna nakon što jednom, bude li sreće i dobre volje, sporazum bude postignut. “Košarke sigurno neće biti u studenom, a nije sigurno ni da će sezona početi do Božića, ako do sporazuma ne dođe vrlo brzo”, napomenuo je Stern. Istodobno su igrači pretrpjeli gubitak od 175 milijuna dolara, samo što će oni svoj gubitak mnogo lakše podnijeti s obzirom na obilnu zaradu koju su strpali u džep tijekom karijere.

Brojni prebjezi iz NBA
Naime, prosječna je godišnja plaća košarkaša NBA dosad iznosila 5,8 milijuna dolara, dok je minimalac 500.000 dolara. A taj je “sitniš” predviđen samo za “pričuve pričuva”, to jest igrače koje klubovi angažiraju samo da popune kadar i pomažu u treninzima. Osim što vjerojatno imaju “nešto malo ušteđevine” od milijunskih zarada, košarkaši imaju pravo naći posao drugdje. Međunarodna košarkaška federacija, FIBA, priopćila je da košarkaši zaposleni u klubovima NBA za vrijeme “lockouta” smiju sklapati ugovore s klubovima iz drugih zemalja, pod uvjetom da ti ugovori sadrže odredbu da se igrač mora vratiti u NBA nakon prestanka “lockouta”. Strane su lige pristale na taj uvjet, osim kineske, koja je vrata otvorila samo igračima koji će u Kini moći odigrati cijelu sezonu.Niz poznatih košarkaša “skrasio” se izvan NBA za vrijeme “lockouta”, a pročulo se da talijanski Virtus iz Bologne želi angažirati i najboljeg igrača današnjice – Kobea Bryanta iz Lakersa. Kobe je navodno spreman odigrati u Italiji deset utakmica za tri milijuna dolara. Andrej Kiriljenko je otišao u CSKA Moskva, Kenyon Martin u Xinjiang Flying Tigers u Kini, Mehmet Okur u Turk Telekom, a Tony Parker u ASVEL Basket u Francuskoj.

La Liga brzo popustila
Financijska je kriza ljetos prouzročila zastoj u dva od četiri najjača europska nogometna prvenstva, u španjolskoj Primeri i talijanskoj Seriji A (ostale dvije najveće lige, njemačka Bundesliga i engleski Premiership, ostali su netaknuti). Natjecanja koja su svetinja za desetke milijuna Španjolaca i Talijana, ali i stranaca, bila su paralizirana zbog štrajka udruga nogometaša. U Španjolskoj se sindikat igrača, AFE, sukobio s udrugom klubova, La Ligom, zbog velikih dugova prema nogometašima. Dvjesto je igrača prve i druge lige potraživalo gotovo 53 milijuna eura od poslodavaca, a na stranu ugroženih kolega stali su i nogometaši najmoćnijih klubova, koji uredno primaju plaću.La Liga nije mogla ignorirati činjenicu da su se protiv nje svrstali i najslavniji reprezentativci kao Iker Casillas, Xabi Alonso, Carles Puyol i Fernando Llorente, superzvijezde Real Madrida, Barcelone i Athletica iz Bilbaa. Nakon jednotjednog štrajka vodstvo udruge klubova pristalo je jamčiti za dugove prema igračima i prvenstvo je moglo početi, zajedno s hrvatskim reprezentativcem Ivanom Rakitićem, uzdanicom Seville. Ironično, klubovi koji najurednije plaćaju su isti oni koji su sami najzaduženiji prema bankama – Real, Barcelona i Valencia.

No tim klubovima banke široke ruke odobravaju kredite. U Italiji je igrački sindikat AIC stupio u dvotjedni štrajk da bi prisilio klubove udružene u La Legi na odustajanje od nekoliko propisa štetnih za nogometaše. “Ne budu li klubovi pristali na naše zahtjeve, odgoda neće trajati dva tjedna, nego mjesecima”, zaprijetio je krajem kolovoza predsjednik AIC-a, bivši reprezentativac Damiano Tommasi. Klubovi su radi izlaska iz financijskog škripca pritiskali igrače koje smatraju “prekobrojnima” da sami raskinu ugovor tako što su im zabranili treniranje s ostatkom momčadi. Vlasnici htjeli na igrače prevaliti i krizni porez uveden u Italiji na građane koji najviše zarađuju. Za takva se rješenja zalagalo osamnaest od 20 klubova Serije A, prve talijanske lige. Ipak, kad je AIC započeo štrajk, La Liga je pristala na igračke uvjete i odustala od spomenutih propisa u sklopu novoga kolektivnog ugovora. No problemi u talijanskom profesionalnom nogometu time nisu trajno riješeni jer je kolektivni ugovor između AIC-a i La Lege potpisan samo na godinu dana. Lako je predvidjeti da će komplikacija biti i oko početka iduće sezone.



Andrej Kiriljenko otišao u Moskvu; karizmatični Mark Cuban

Autor: Ozren Podnar,VLM
27. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close