Gospodarskog oporavka nema zato što je pokušaj reprodukcije postojećega ekonomskog modela sedlanje mrtvoga konja, poručio je Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a, prilikom predstavljanja stranačkoga gospodarskog programa, održanog u nedjelju u Zagrebu. Jedan od važnijih prijedloga iz njihova programa je unificiranje triju poreza – “flat tax” na dohodak te dobit i dodanu vrijednost (PDV) po stopi od 23 posto. To je jedna od zanimljivijih ideja iz gospodarskog programa HSLS-a, koji predlaže i produljenje roka plaćanja PDV-a sa 30 na 60 dana.

“Pored jednostavnije primjene, prednost jedinstvene stope je smanjenje izbjegavanja plaćanja poreza. Zbog toga se očekuje da porezno rasterećenje rada zbog uvođenja jedinstvene stope i podizanja neoporezive osnovice sa 1800 na 3000 kuna neće imati razmjerno negativan učinak na visinu prihoda po osnovi poreza na dohodak”, navodi se u programu. Liberali tvrde da bi uz smanjenje poreznog opterećenja, “jedinstvena stopa smanjila stupanj progresije oporezivanja dohodaka, koja je među najvišima u Europi, i lišila licemjerja poruke o tome kako ne želimo biti jeftina radna snaga”. Osobe koje se prvi put zapošljavaju bile bi oslobođene obveze plaćanja poreza na dohodak i obveznih doprinosa u prvoj godini rada. HSLS-ovi stručnjaci predlažu još jednu novost – oporezivala bi se samo isplaćena dobit. “Porez na dobit plaćao bi se samo na iznos dobiti koja se isplaćuje vlasniku poslovnih udjela, odnosno dioničaru. Na taj način država pridonosi jačanju investicijskog potencijala gospodarskih subjekata. Povećanje stope poreza na dobit na 23 posto ublažit će pad prihoda zbog promjene načina oporezivanja”, naglasio je Josip Budimir, glavni ekonomski strateg HSLS-a.

Budimir je pozvao i da “HBOR iz banke za obnovu preraste u banku za financiranje izvoza”. Kako gospodarski oporavak nije realno očekivati bez rezova u proračunskoj potrošnji, nužno je smanjiti konsolidirane rashode opće države najmanje za 10 milijardi kuna, odnosno tri posto BDP-a do 2013. godine. Toliko smanjenje rashoda proračuna osigurat će se smanjenjem troškova zdravstva (tri milijarde), mirovina i broja zaposlenih (po dvije milijarde kuna), socijalnih transfera (1,5 milijardi) te materijalnih rashoda, subvencija i pomoći unutar proračuna (po pola milijarde kuna). Govoreći o energetskom poglavlju, Jasminko Umičević se fokusirao na obnovljive izvore “koji se koriste na znatno manjoj razini od stvarno moguće. Donijet ćemo strategiju iskorištavanja obnovljivih izvora energije. Uz poticaje u vidu povlaštene cijene otkupa tako proizvedene energije, investitorima ćemo osigurati porezne olakšice, subvencije za zapošljavanje i pomoć pri prekvalifikaciji radnika”, poručuju liberali.

Decentralizacija

Umjesto županija – pet regija
Hrvatska se mora decentralizirati, a odnos raspodjele sredstava između središnje i lokalne države mora se do 2017. korigirati na 70:30 posto. Umjesto županija uvode se regije: Slavonija, Središnja Hrvatska, Istra i Primorje, Dalmacija i Zagreb.