Grčka dužnička kriza ne prestaje biti pretežak teret na leđima eurozone. Iako su se politički i monetarni čelnici još u srpnju usuglasili o 159 milijardi eura teškom paketu pomoći koji bi trebao zauzdati golem grčki dug i spriječiti prelijevanje krize na ostale članice eurozone, ne jenjavaju sumnje da će spomenuti plan zapeti i prije nego je njegovo provođenje počelo. Zbog rastućeg skepticizma o uspjehu mjera za izvlačenje Grčke iz “blata” šef Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet uputio je apel u kojem upozorava da se srpanjske mjere moraju hitno i u potpunosti provesti.
Presudne mjere
“Potpuna i hitra provedba srpanjskog dogovora je presudna”, poručio je Odboru za gospodarstvo i financije Europskog parlamenta. Čelnike zemalja pritom je još jedanput pozvao da učine sve što je u njihovoj moći da se zaustavi širenje dužničke krize. “Svjedoci smo vrlo posebne epizode u svjetskoj povijesti. Moglo bi se reći da je to jedna od najtežih ekonomskih kriza od Drugoga svjetskog rata”, zaključio je šef središnje banke. Nema sumnje da su ga na takve riječi primorale i aktualne prepreke za konkretnu implementaciju dogovorenih mjera za ublažavanje grčkog problema. Naime, Finska, koja je nedavno svojim inzistiranjem na jamstvima na zajmove Grčkoj dovela u pitanje sudjelovanje u paketu pomoći, nastavlja biti kamen spoticanja. Ta je zemlja imala dodatan plan čije je detalje objavila agencija Reuters, pozivajući se na dokumente koje je dobila na uvid. U njima se, kažu, tvrdi da Finci u smislu jamstava traže da se grčka državna imovina transferira na holding društvo koje bi je čuvalo kao jamstvo za dodatne kredite.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu