U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme
Sukladno čl. 10. Zakona o radu (NN 149/09 i 61/11) poslodavac i radnik iznimno mogu sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme. Prestanak tog ugovora mora biti unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. U praksi su to najčešće slučajevi kada je npr. riječ o povećanom opsegu posla, zamjeni privremeno nenazočnog radnika (bolovanje ili pak rodiljski dopust), a i u slučajevima kada je riječ o povećanoj potrebi za radnom snagom zbog rada na određenom projektu. Poslodavac prilikom sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme mora voditi računa o tome da ne smije sklopiti jedan ili više ugovora o radu s istim radnikom kojim bi se radni odnos zasnovao na razdoblje duže od tri godine, osim ako je riječ o zamjeni nenazočnog radnika ili pak o nekim drugim objektivnim razlozima kada je to dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom. U samom ugovoru o radu trenutak prestanka može biti određen kao datum ili tako da se odredi trenutak nastanka nekog događaja (npr. do povratka radnice XX s rodiljskog dopusta). Vezano uz prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme bitno je naglasiti da poslodavac mora posebno paziti na to da radniku, ako ga više ne treba, a prije nego mu istekne ugovor o radu, dostavi pisanu obavijest o tome da mu s određenim danom istječe radni odnos. To je jako važno zato što u slučaju da radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen smatrat će se da ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme. Zbog svega navedenoga savjetujemo poslodavce da svakako ne propuste radnika pisano obavijestiti da mu s određenim danom prestaje radni odnos te da od tog dana ne treba dolaziti na posao.

Admira Ribičić dipl. iur., pravna savjetnica

Pravo na štrajk i posljedice sudjelovanja u nezakonitom štrajku
Pravo na štrajk je ustavno pravo koje proizlazi iz odredbe članka 60. Ustava Republike Hrvatske, prema kojoj se u Hrvatskoj jamči pravo na štrajk. Budući da Ustav ne rješava pitanje tko je ovlaštenik prava na štrajk, tu dvojbu rješava Zakon o radu, koji u članku 269. propisuje da Sindikati ili njihove udruge više razine imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga. Iz te odredbe proizlazi važna posljedica, a to je da su nedopušteni svi štrajkovi koje ne organizira sindikat. Posebno ističemo činjenicu kako pored odredbe o tome da samo sindikati mogu organizirati štrajk, Zakon o radu u članku 147. izričito zabranjuje Radničkom vijeću sudjelovanje u pripremanju ili ostvarenju štrajka, isključenja s rada ili druge industrijske akcije niti se Radničko vijeće smije na bilo koji način miješati u kolektivni radni spor koji može dovesti do takve akcije. U sudskoj praksi je također zauzeto stajalište o nedopuštenosti pretvaranja skupova radnika (čije organiziranje spada u ovlasti Radničkog vijeća) u štrajk. To je stoga što je cilj radničkih skupova obavijestiti i raspravljati o pitanjima vezanim uz stanje u trgovačkom društvu te o radu radničkog vijeća, a ne da takav skup preraste u štrajk koji bi tada bio organiziran protivno članku 269. Zakona o radu. Dakle, organiziranje ili sudjelovanje u štrajku organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa. No s druge strane kada je štrajk nezakonito organiziran, svako sudjelovanje radnika u takvom štrajku predstavlja povredu ugovora o radu i sukladno praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske takav postupak ima obilježja osobito teške povrede obveza iz ugovora o radu koja predstavlja razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu sukladno članku 108. Zakona o radu.

Nenad Seifert dipl. iur., direktor HUP-a Rijeka

Razmjerni dio godišnjeg odmora
U Narodnim novinama br. 61/11 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu kojim su uvedene novine u članku 59. kojim je uređeno pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Radnik ima pravo za svaku kalendarsku godinu na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora u trajanju od najmanje četiri tjedna, odnosno najmanje pet tjedana za maloljetnog radnika i radnika koji radi na poslovima na kojima uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja ili pak u dužem trajanju ako je to utvrđeno u kolektivnom ugovoru, pravilnikom o radu ili ugovorom u radu, za svaki mjesec rada u sljedećim slučajevima: ako mu je u kalendarskoj godini u kojoj se prvi put zaposlio ili je imao prekid rada duži od osam dana između dva radna odnosa pa mu je radni odnos trajao kraće od šest mjeseci te nije stekao pravo na puni godišnji odmor ili mu je radni odnos prestao prije navedenih šest mjeseci i ako mu radni odnos prestane prije 1. srpnja. U slučaju kada je radnik tijekom kalendarske godine bio u radnom odnosu kod više poslodavaca, pravo na godišnji odmor za tu godinu kod svih poslodavaca može ostvariti ukupno u najdužem trajanju sukladno Zakonu o radu (četiri, odnosno pet tjedana), kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu. Dodatno je preciziran način izračunavanja trajanja razmjernog dijela godišnjeg odmora. Najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec. U slučajevima kada radniku radni odnos prestaje točno u polovici mjeseca koji ima parni broj dana, pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos. Iznimno za radnika koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana i kojem radni odnos prestaje nakon 1. srpnja pravo na godišnji odmor u cijelosti za tekuću kalendarsku godinu ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos.

Milica Jovanović dipl. iur., pravna savjetnica

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa