Malo se glavnih gradova može podičiti tako prelijepim, krhkim i neopjevanim blagom kao što je šuma borova i čempresa s koje puca pogleda na današnju Atenu, uzavrelu od straha i bijesa. Od istočnog ruba cementirane gradske vreve pa sve do uzburkane gomile koja prosvjeduje protiv neizbježnog državnog bankrota na užareni se grad iz ove šume spušta povjetarac i olakšava disanje čak i onima koji nikad u nju nisu zakoračili.

Ovo je najgora kriza u Grčkoj od vremena Drugog svjetskog rata, kad je zemlja nastradala zbog njemačke okupacije, gladi i građanskog rata. Brežuljke planine Himetos tada su ogoljeli Nijemci i očajni Grci. Iako je Marshallov plan pomogao u oporavku gospodarstva, tek je uslijed predanog rada dobrovoljaca, ulaganja oskudnih državnih sredstava i pola stoljeća kasnije narasla bujna šuma koja Atenjanima olakšava život tijekom vrućeg i suhog ljeta.Dok se Grci bore da svoju zemlju vrate na pravi put i prekinu naizgled beznadnu ovisnost o dugovanju te dok ostatak svijeta brine “grčka zaraza”, šuma na Himetosu podsjeća nas koliko je ova zemlja lijepa te da je moguće bilo što postići kad se Grci usmjere na zajednički cilj. Grčka je u škripcu jer ovdašnji zakoni i institucije pothranjuju nepovjerenje građana prema državi. Složen pravni sustav i hirovita primjena zakona potiču korupciju, zbog čega je policiji, poreznicima i sucima teško stati kriminalcima na kraj te zaštititi nevine. Ako nemaju političke veze ili nisu nekoga potkupili kako bi napredovali, građani se osjećaju ranjivo i znatno će manje varati na prijavi poreza ili pokušati izbjeći svoju građansku odgovornost. Tri bi nam jednostavna koraka uštedjela novac, potaknula odgovorno ponašanje građana te pomogla u razvoju gospodarstva i društva:
– Pojednostavljenje pravnog sustava i poreznih zakona.
– Smanjenje socijalnih davanja koja, uz poreze, pojedu više od pola plaće.
– Uvjeravanje građana da će zakon vrijedi za sve.

Mlade, pametne i ambiciozne Grke uništava sustav. Preko 40 posto građana mlađih od 25 godina nezaposleno je. Mnogi žele napustiti zemlju i treba ih na to i poticati – barem zasad. Umjesto da mladići ispunjavaju vojnu obvezu, trebalo bi mladiće i djevojke poticati na sudjelovanje u programima razmjene. Ako otputuju u inozemstvo, naučit će kako uspješna društva rukovode pravnim i gospodarskim sustavima pa će se vratiti i pokušati stvoriti društvo utemeljeno na rastu, poštenju i zaslugama. Vlada mora stvoriti nove i snažne gospodarske igrače – prisiliti banke da se spoje, privatizirati državnu imovinu, stvoriti i poticati razvoj tvrtki koje će biti konkurentne na stranom tržištu te širiti domaće gospodarstvo. Naši su se susjedi Turci poveli za takvom politikom, a danas njihove tvrtke posluju na čitavom području Bliskog istoka, središnje Azije i drugim dijelovima svijeta. Treba pojednostaviti proces ulaganja i poslovanja u Grčkoj te obuzdati birokraciju koja koči rast. Država u svojem posjedu ima nekretnine vrijedne 300 milijardi eura, koliki je otprilike i državni dug. Umjesto da su ih stavili na tržište i prikupili potrebna sredstva, čekaju se projekti usmjereni na zaštitu okoliša jer je to jedna od glavnih ideja vlade premijera Georgea Papandreoua. Treba ozakoniti privatna i neprofitna sveučilišta, koja zasad brani Ustav, jer bismo time sigurno privukli strane studente. Treba otvoriti bolnice u odmaralištima ili blizu njih radi poticanja zdravstvenog turizma, zbog kojeg bogati Zapadnjaci danas odlaze u Indiju i Mađarsku.

U Grčkoj bi se mogla graditi umirovljenička naselja koja bi privukla Europljane iz hladnijih krajeva, gdje su troškovi života obično veći. Ovo je prilika za novi marketing Grčke. Grci tradicionalnim i novim tržištima trebaju pokazati najbolje značajke svoje zemlje, od poljoprivrednih proizvoda do drevne kulture i turističkih mjesta. Treba pojednostaviti postupak dobivanja vize za građane Kine i poticati ih da ovamo dolaze u sve većem broju: nove azijske bogataše jako zanima europska povijest i filozofija, a Grčka je njihova kolijevka. Uz pomoć svojih prijatelja iz inozemstva naš će narod ponovno izgraditi svoju zemlju. Ako budemo slijedili primjer dobrovoljaca koji su sadili, zalijevali i njegovali mladice današnje šume na Himetosu, možda se dogodi čudo pa domaće gospodarstvo oživi te se prevlada jedna od ponajvećih kriza u našoj dugoj povijesti.

Nikos Konstandaras glavni je urednik grčkog dnevnog lista Kathimerini.

Komentare šaljite na intelligence@nytimes.com