Nekadašnji gorostasi hrvatskog graditeljstva: Dalekovod, Konstruktor, Tehnika, Viadukt plus Hidroelektra prema izvješćima o poslovanju dostavljenim Financijskoj agenciji prošlu, 2010. godinu zaključili su s drastičnim padom prihoda u odnosu na učinak koji su sve te kompanije ostvarile samo godinu dana prije. Upravo je njihov prošlogodišnji rezultat najbolja ilustracija pogubnosti koju je lani proživjelo ukupno hrvatsko gospodarstvo i koje se zapravo još uvijek uglavnom nije potpuno izvuklo iz omče recesije. Nekada ‘vladari’ građevnog tržišta pogođeni udarom ekonomske krize i golemim rezanjem investicija, primarno najavljivanih i od strane prevrtljive politike, unatrag dvije godine ostali su bez više vrlo unosnih ugovora što je za posljedicu imalo gotovo prepolovljeni prihod. Građevinarstvu je tako lanjskih 6,27 milijardi kuna cjelokupnih investicija na lokalnom tržištu značilo pad od čak 40 posto što je više od četiri milijarde kuna u odnosu na rezultat ulaganja koji se odnosio na 2009. godinu. Samo deset, po ostvarenom prihodu prvoplasiranih kompanija na Fininoj rang listi za 2010., prihodom je više od 1,49 milijardi kuna u odnosu na njihov sveukupni rezultat koji su iskazale na kraju 2009. godine.

Na listi i cestari
Sam Dalekovod je na godišnjoj razini prihodom pao za 817 milijuna kuna, slijedi splitski Konstruktor koji je izgubio 585 milijuna dok je treća Hidroelektra čiji je prihod lani smanjen za 562 milijuna kuna. Četvrtu i petu poziciju nastavljaju Viadukt gdje je prihod kroz godinu dana smanjen za 451 milijun dok je Tehnika pala sa 1,16 milijardi u 2009. na samo 796 milijuna kuna u prošloj godini. Stoga ne iznenađuje ćinjenica da unatoč izravnim upitima poslanim na sve adrese nitko među deset lani najvećih građevinara nije bio pripravan prokomentirati prošlogodišnji poslovni rezultat niti govoriti o očekivanjima za aktualnu godinu. Ovogodišnja Finina lista najvećih građevinara u svom uvodnom dijelu otkriva nekoliko znakovitih podataka. Iako se ne bave gradnjom u sam vrh popisa najuspješnijih uvrstila su se tri ‘cestara’. Razlog tome je isključivo registracija dejlatnosti. Dva među njima, Bina Istra i podružnica francuske tvrtke Bouygues, koncesionar istarskog ipsilona, lani su u odnosu na rezultat iz 2009. prihod značajno povećali. Tako je Bouygues u samo godinu dana s prihod ‘skočio’ sa 514 milijuna kuna na gotovo 1,2 milijarde dok je paralelno Bina Istra s prihodom rasla 327 milijuna, a prošlogodišnji prihod Hrvatskih autocesta u odnosu na rezultat za 2009. manji je tek 25 milijuna kuna.

Za razliku od ‘cestara’ koji prihodom stagniraju ili rastu od sedam prvoplasiranig ‘čistih’ građevinara samo je tvrtka Mucić&CO unatoč dramatici koju je lani proživljavalo tržište stanogradnje svoj prihod uvećaka. I to sa 502 milijuna s koliko je zaključila poslovanje za 2009. godinu na čak 733 milijuna kuna za 2010. Međutim, iako je izravan upit poslan i njezinu vlasniku Stanislavu Muciću niti on nije bio voljan iznijeti javno ocjenu kako mu je uspjelo nadvladati probleme koji su slomili većinu konkurencije i primorali na brojna otpuštanja zaposlenika i restrukturiranja tvrtki. O dramatičnoj situaciji u sektoru građevinarstva svakako svjedoči još jedan detalj. Naime, prema financijskim izvješćima kompanija iz tog sektora dostavljenim Fini za 2009. među 10 po prihodu prvoplasiranih te godine njih osam je ostvarivalo prihod veći od milijardu kuna, a Dalekovod čak gotovo 2,4 milijarde. Za 2010. nitko nije ‘prekoračio’ rezultat od dvije milijarde, a više od milijardu kuna prihoda postiglo je samo pet tvrtki od kojih čak tri nisu klasični građevinari već su koncesionari na autocestama. I taj detalj također potvrđuje koliko su složeni problemi u kojima se nalazi cjelokupan graditeljski sektor.

Problemi naplate
Tržištem prepunim dramatičnih promjena dobro ‘pliva’ tek poneka manja tvrtka, a jedna među njima svakako je ING-GRAD u vlasništvu Branimira Brizara. Premda je 2010. godinu ta kompanija koja zapošljava 160 radnika zaključila također s padom prihoda, u 2009. ostvarila je 295 milijuna da bi lani pala na 192 milijuna kuna na Validusovoj listi ‘pouzdanih partnera’ svrstana je na 36 poziciju po urednosti plaćanja dobavljačima. Po iznesenim podacima kompanija svoja potraživanja naplaćuje u rokovima koji duži od dva mjeseca dok dobavljačima plaća u razdoblju od 30 do 60 dana. Po takvoj discipliniranosti ING-GRAD je jedini od svih građevinara na spomenutoj listi Fine dok je tvrtka Mucić&CO također našla svoje mjesto, stavljena je na 54. rang poziciju od ukupno 100 no, Stanislav Mucić naplaćuje potraživanja i plaća svoja dugovanja u rokovima koji prelaze 60 dana.

Najuspješniji

Dalekovod ostvario 2,38 mlrd. kuna prihoda
Tvrtka je u 2009. sa ostvarenih 2,38 milijardi kuna prihoda zabilježila svoj povijesni rekord u poslovanju. Urušavanje prihoda za gotovo 34 posto u 2010. godini, pojašnjava Uprava u financijskom izvješću, razlog je stagnacije investicija na domaćem tržištu stoga se, zaključuje, kompanija u sljedećem razdoblju mora još snažnije okrenuti inozemnim tržištima. Zbog novonastale situacije opće nelikvidnosti i pogoršanja uvjeta poslovanja na domaćem tržištu pokrenuto je i redefiniranje razvojne strategije uz preustroj poslovanja.

Radnici

Preplavili burzu rada
Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo HGK početkom ove godine iznio je podatak da je radi pada investicija unutar grupacije unatrag dvije-tri godine podijeljeno više od 40.000 otkaza što je neslavni rekord građevinara nezabilježen u dosadašnjoj povijesti. Smatar da je veliko tržište Libije izgubljena za neko vrijeme i da se tvrtke moraju preusmjeriti u druga područja koja vrlo intenzivno investiraju, a kao jedno od onih s visokim potencijalom izdvaja Kazahstan. “Samo nas izvoz sada može spasiti”, ocjenjuje Rom. Ovakvo stanje u građevini ima i dubljih posljedica. Raste rad na crno, bilo direktno ili kroz isplatu dijela plaća na ruke. Nelojalna konkurencija cvjeta. Zdenko Karakaš iz Udruge poslodavaca u graditeljstvu HUP-a kaže da će bez novih, radno ekstenzivnih poslova teško biti oporavka. Upozorava i da val otkaza znači da će građevinari izgubiti kvalitetne ljude, pa će u budućnosti biti teško vratiti pozicije. “Najveće tvrtke se moraju pomiriti s tom činjenicom i proći konsolidaciju”, zaključuje Karakaš.

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Zahtjevan projekt

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude i pomiče granice