Nakon punih trinaest godina pred saborskim zastupnicima bit će pročitano godišnje izvješće Nadzornog odbora HFP-a. Spremno je, naime, izvješće o radu Hrvatskog fonda za privatizaciju u 2010. godini. O razlozima tako duge stanke, ali i o rezultatima izvješća razgovarali smo s HDZ-ovim saborskim zastupnikom Goranom Marićem, predsjednikom NO HFP-a i predsjednikom saborskog Odbora za financije i državni proračun.

Izvješća o radu HFP-a nije bilo još od 1998. godine. Nije li propisano da ga NO mora dostaviti saborskim zastupnicima svake godine?
To što trinaest godina nije bilo izvješća NO-a posljedica je niske razine političke odgovornosti. Zbog nemara pojedinaca izabranih za članove prethodnog NO-a, u mandatu od četiri godine, od 2004. do 2008., sastali su se samo jedanput, i to na svojoj konstituirajućoj sjednici. Nakon toga od 2008. do 2010. NO nije bio ni imenovan. Ovaj posljednji sastav NO-a, kojemu sam bio predsjednik, imenovan je u srpnju 2010., a u samo jedanaest mjeseci djelovanja imali smo tri sjednice. Sačinili smo i Izvješće o radu HFP-a u 2010., koje smo prema zakonu dužni podnijeti Hrvatskom saboru. Kako je HFP ukinut 1. travnja, naše je izvješće ujedno i posljednje. Unatoč vremenskom ograničenju NO je učinio velik napor da u najkraćem mogućem vremenu odgovori svim ostvarivim zakonskim zahtjevima te je Saboru omogućio da ima uvid u stvarno stanje HFP-a i da raspolaže informacijama koje daju prilično cjelovitu i vjerodostojnu sliku o njegovu poslovanju.

I što govori ta slika?
Izvješće na svojih 90 stranica upućuje na golem ekonomski potencijal u obliku imovine HFP-a koji svakako može biti važan čimbenik i snažan generator gospodarskog rasta. Naravno, ako se pronađe optimalan model da se snaga tog potencijala usmjeri u interesu jačanja nacionalnoga gospodarstva, i to je jasna smjernica novoj Agenciji. Nadzorni odbor smatra da je izvješće iznimno vrijedan dokument koji sadrži velik broj podataka iz kojih se sustavnom analizom mogu izvući vrlo poučni i korisni zaključci i da može biti uporište za mnoge buduće odluke. Izvješće će pripomoći u ocjeni stvarnog stanja i ono upućuje na postavljanje novih ciljeva i promjenu poslovne politike u upravljanju državnom imovinom. Iscrpno smo izvijestili o prihodima i rashodima HFP-a u 2010., o kreditnim obvezama, ali i odobrenim kratkoročnim zajmovima određenim tvrtkama. Tu je i precizan popis prodanih dionica i udjela trgovačkih društava u 2010. godini. Zbog transparentnosti smo inzistirali da kod svake transakcije bude naveden i stvarni kupac, a ne, primjerice, samo ime brokerske kuće preko koje je transakcija obavljena. Napravili smo i popis tvrtki koje su dobivale pozajmice, no o konkretnim imenima ne mogu govoriti sve dok izvješće ne pročitam u Saboru. Ono je poslano u saborsku proceduru, slijedi njegovo uvrštavanje u dnevni red, rasprava na Odboru za financije i državni proračun i na kraju rasprava na plenarnoj sjednici.

Hoće li novoosnovani AUDIO, koji je naslijedio i HFP i Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, imati više sluha za investitore?
Siguran sam da će osnivanje AUDIO-a pripomoći u većoj otvorenosti prema investitorima.

Vaš zamjenik na mjestu predsjednika NO HFP-a je SDP-ovac Slavko Linić. Je li bilo sukoba oko konačnog teksta?
Sve odluke NO-a po svim točkama i na svim sjednicama bile su jednoglasne, bez obzira što su članovi NO bili iz redova različitih političkih stranaka te iz redova uglednih financijskih stručnjaka. To upućuje na visok stupanj profesionalnog odnosa prema preuzetim obvezama kod svih članova NO, ali i na visoku razinu društvene i političke odgovornosti.

Što je s registrom državne imovine, najavljenim još prije dvije godine?
Ne može se optimalno i učinkovito upravljati državnom imovinom ako ne postoji registar državne imovine. Na registru se intenzivno radi, ali kašnjenje sa sobom nosi i posljedice.

Nadzornom odboru stizale su pritužbe na sporost HFP-a

Pojedini ulagači, od Orca u Sunčanom Hvaru pa do onih u Fantasylandu, tužili su se na sporost HFP-a, a predsjednika Vedrana Duvnjaka optuživali da namjerno koči projekte. Je li NO bio upoznat s tim problemima?
Ne bih izlazio s konkretnim imenima, no istina je da su na sjednice Nadzornog odbora često dolazile pritužbe na sporost i način rada HFP-a. Mi smo u svim slučajevima reagirali onako kako odgovara našim zakonskim ovlastima. Činjenica je da je Fond za privatizaciju katkad, iz nama nepoznatih razloga, oklijevao ili odgađao poslovne sastanke sa zainteresiranim strankama zbog čega su, u uvjetima izostanka jasnog stava HFP-a, problemi odgađani i ostajali neriješeni. Svakako da nijedna državna institucija, pa tako ni HFP, ne bi smjela usporavati investicije i gospodarsku aktivnost. Naprotiv, trebaju se činiti dodatni napor za učinkovitije djelovanje.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?