Nadmašivši prvi put u povijesti granicu od 78 dolara po barelu, cijena sirove nafte nije dozvolila ama baš nikakvu mogućnost pozitivnog iznenađenja natjeravši investitore na svjetskim tržištima kapitala u paničan bijeg pred iznimno nepovoljnim razvojem događaja, obilježenim u prvom redu visokim napetosti geopolitičke naravi. I dok bi najnovija eskalacija sukoba na Bliskom istoku sama po sebi ulagačima možda i ostavila nekakav prostor za manevar, već i sama pomisao na silne, redom negativne implikacije rekordnog niza na tržištu nafte, bila je dovoljna da umjereni optimizam na početku sezone objavljivanja poslovnih rezultata još jednom ustupi mjesto masovnoj rasprodaji. Neupitna dominacija pesimista, koji su doista imali na raspolaganju pregršt kredibilnih motiva za bijeg u defenzivu, crpeći inspiraciju iz serije negativno intoniranih vijesti, spustila je vodeće svjetske burzovne indekse duboko na negativan teritorij, a ono što je posebno zanimljivo, dobitnika, barem prema sektorskoj podjeli, jednostavno, nije bilo. Štoviše, teško se oteti dojmu da su brojni sektori još i dobro prošli jer izuzmemo li povijesno povećanje ključnih kamatnih stopa u Japanu (prvi put u nepunih šest godina), koje je prošlo gotovo nezapaženo, kreatori monetarne politike bili su posve zakinuti za medijsku eksponiranost iz lipnja, kada su doslovno vedrili i oblačili (a mnogo više ovo drugo) svjetskim financijskim tržištima. Čak su i dionice naftne industrije, kojima se sada otvara mogućnost daljnjeg povećanja profita (makar i bez većih investicija), unatoč blagom rastu prošloga petka, protekli tjedan zaključile s minusom, premda se 0,2 posto pada cijene dionica za Total ili pak 0,3 posto minusa za Norsk Hydro i Statoil doima prilično benignima u usporedbi s očajnom izvedbom pojedinih sektora. Naravno, u situaciji kada kretanje cijene nafte diktira tempo na tržištima kapitala, pojedini su segmenti, jednostavno, predodređeni za gubitke.

Poput zrakoplovnih prijevoznika, od kojih je najgore prošao Ryanair, izgubivši na vrijednosti 5,5 posto, premda se njegov najveći suparnik iz skupine low-budget prijevoznika, easyJet, provukao s tek minornim padom dionica. Od vodećeg mainstream terceta na Starom kontinentu gubitnike je predvodila Lufthansa zabilježivši pad cijene dionica od 4,2 posto, dok su Air France-KLM i British Airways zaglavili u minusu od 2 posto. Neznatno su bolji prosjek namaknuli predstavnici automobilske industrije, ali samo zahvaljujući analitičarima Goldman Sachsa, koji su svojim pozitivnim preporukama u prvi plan izbacili Volvo (+6 posto) i Fiat (+11 posto) isprovociravši snažan rast dvaju pomalo perifernih igrača tezom o podcijenjenosti njihovih dionica. No vjerojatno su najveće razočaranje ulagačima priuštila izdanja hi-tech sektora, koja nikako da se oslobode pritiska prodavatelja, uspijevajući doista često pesimističnim (ili barem opreznim) prognozama iznova iznevjeriti ukazano im povjerenje. U ovom slučaju očito ne funkcionira krilatica ”gore ne može”, a to su pesimistično intoniranim poslovnim izvješćima protekloga tjedna dokazali LG.Philips,
Samsung i SAP (potonji se ujedno prometnuo u jednog od najvećih gubitnika, s padom dionica od čak 9 posto), kojima treba pridodati i niz drugih imena čije su se dionice našle na svojevrsnoj listi za odstrjel nekolicine eminentnih analitičara zbog čega je bilo iluzorno očekivati da bi likvidacija mogla zaobići na ovaj ili onaj način povezane dionice, poput Philips i Alcatela, koji su potonji (zahvaljujući Lucentu) na kraju tjedna bili u minusu od 8 posto. A to vjerojatno i nije kraj agonije hi-tech sektora jer će se na udaru američkog pravosuđa (zbog navodnih manipulacija cijenama) uskoro naći i azijski i europski predstavnici poluvodičke industrije.

Težak pad financijskih perjanica
U tako negativnom ozračju pesimisti nisu zaobišli niti dionice financijskih institucija, posebno se obrušivši na osiguravatelje, jer veličina njihove aktive (i poslovni rezultati) u velikoj mjeri ovisi upravo o izvedbi tržišta kapitala. Pa stoga ne čudi da su Allianz, Axa, Prudential i Aegon u tjedan dana izgubili čak 5 posto tržišne kapitalizacije zaokruživši na neki način katastrofalnu sliku prošlotjednih zbivanja. Time je još vrjedniji rezultat koji je ostvarila njemačka Stada Arzneimittel priskrbivši objavom ponude za preuzimanje (vrijednom 485 milijuna eura) vršačkog Hemofarma rast vrijednosti dionica od 8 posto.