Pregovori o pristupanju Europskoj uniji, odnosno pravna regulativa koju će Hrvatska pritom morati prihvatiti, dovest će do jače zaštite hrvatskih potrošača, smatra predsjednik Saveza udruga potrošača i voditelj Udruge Potrošač Ilija Rkman.
Prve naznake za to Rkman vidi u nedavnoj objavi Vlade da je u prva četiri mjeseca tekuće godine s granice vraćeno šest kontingenata zdravstveno nespravnih igračaka. To bi, smatraju u Potrošaču, trebao biti samo početak striktne primjene europskih normi i jače zaštite domaćih potrošača od nezdravih ili pogrešno deklariranih proizvoda opće uporabe.

Pretplata za HTV i T-HT
Dodatni zamah zaštiti hrvatskih potrošača Rkman vidi u ovotjednom screeningu Bruxellesa koji obuhvaća upravo to područje. “Zaštita potrošača je područje koje kotira vrlo visoko u prioritetima Europske unije te je gotovo sigurno da će biti inzistirano na striktnoj primjeni njihove pravne stečevene tijekom pregovora o pristupanju”, kaže Rkman. Javna monopolistička poduzeća, sve u svemu, više “varaju” od privatnih tvrtki. Za rješenje “monopolističkih” problema potrebno je vrijeme, u Potrošaču najviše problema vide u nepostojanju sudske prakse za rješavanje sporova iz sfere obveznih odnosa. Stoga je cilj svih udruga potrošača da osvijeste građane-kupce, ali i prisile davatelje roba i usluga, da svoje međusobne probleme riješe izvanparničnim postupcima.Takvi postupci mogu biti reagiranje na najobičniju reklamaciju, no ako to ne upali dalje se može ići povjerenstvu za reklamacije, koje postoji u gotovo svim velikim tvrtkama koje rade s kupcima. Ukoliko se niti na tom povjerenstvu ne može doći do rješenja postoje strukovni sudovi časti, a kao zadnja istanca tu su mirovna vijeća pri HGK-u. Upravo se na takvim vijećima, koji su u gotovo svim zemljama vezana uz komore, riješi više od 60 posto slučajeva u EU-a. Građane se vara na najmaštovitije načine, a najčešće ni sami nisu svijesni da su prevareni, tvrde zaštitinici potrošača. Tako je bilo puno vike zbog mjesečnih naknada i pretplata koje HTV, T-HT i razne komunalne tvrtke naplaćuju svojim korisnicima, no usprkos galami i sudskim tužbama sve je ostalo isto. Trgovci najčešće varaju svoje kupce sniženjima, koja su samo fiktivna, te neispravnim deklaracijama na proizvodu. Naime kod sniženja se često događa da trgovci mjesec dana prije “velike rasprodaje” drastično dignu cijene proizvoda da bi ih zatim znatno snizili prikazavši to prekriženom starom, višom, cijenom.Drugi slučaj su neispravne ili djelomično prevedene deklaracije koje zbunjuju kupce ili ne daju cjelovitu sliku svojstava proizvoda. Kako trgovci svoju robu nabavljaju od svukuda gdje je mogu dobiti po nižoj cijeni, takva roba često nema ispravne deklaracije prevedene na hrvatski jezik. U takvom slučaju najčešće se preko orginalne deklaracije nalijepi papir na kojem su, na hrvatskom jeziku, navedene samo najosnovnije činjenice o proizvodu, prema izboru trgovca. Najveća je opasnost pri kupovini takvih proizvoda u slučaju prehrambenih artikala i dječje robe.

Neke udruge potrošača u zadnje vrijeme javnosti posebno skreću pozornost na neke velike tvrtke koje robu pod istim imenom, ali različite kvalitete plasiraju na hrvatsko tržište. Tako je “rat” Hrvatske udruge za zaštitu potrošača “Potrošač” i multinacionalnog kozmetičko-sanitarnog diva tvrtke Procter&Gamble, nakon kraćeg primirja, ovih dana ponovno aktualiziran, a i razlog je isti – Ariel. Naime, nakon što već neko vrijeme traje rasprava da li tvrtka P&G distribuira prašak za pranje Ariel iste kvalitete na hrvatsko tržište i ono europsko, što je imalo i svoj sudski epilog, najnoviji sukob nastao je zbog slike na novom deterdžentu za strojno pranje rublja Automatic Ariel Kids.

Sudski epilog
Zbog slike djevojčice sa sladoledom na pakiranju novog Arielova deterdženta, Savez udruga potrošača zatražio je uklanjanje tog prozvoda s tržišta. Rkman objašnjava da etiketa s djevojčicom nije sukladna Zakonu o zaštiti potrošača te može djecu dovesti u opasnost koja bi mogla sliku, a posebno sladoled, pogrešno shvatiti misleći da je unutra nešto za jesti. Iako na dnu ambalaže postoji naputak da deterdžent treba držati izvan dosega djece, u Savezu potrošača smatraju da se radi o poruci kojom bi se mogla zlorabiti dječja lakovjernost i pomanjkanje iskustva.
Osim potencijalno, po djecu, opasne etikete, u Potrošaču imaju zamjerki i na sam deterdžent Automatic Ariel Kids koji, kako tvrde, nema podataka o tome da je prošao uobičajena dermatološka ispitivanja, niti ima oznaku da sadrži iritirajući sastojak. Iako smo pokušali doći do komentara na Rkmanove optužbe i u Orbicu, zastupniku P&G-a za Hrvatsku, to nije bilo moguće zbog višednevne zauzetosti direktora koji je jedini ovlašten komunicirati s novinarima.

Na dječjem pištolju tri deklaracije
Nije potrebno spominjati što se može dogoditi ako je robi prošao rok trajanja ili se u pakiranju uopće ne nalazi proizvod za koji mislimo da jest. U slučaju dječje opreme, a i općenito, ni deklaracija uvijek ne jamči istinitost podataka, a problem je da su dječje igračke nerijetko mnogo opasnije nego se na njima navodi. Pritom, napominju u potrošačkim udrugama, najveći su problem igračke uvezene iz dalekoistočnih zemalja u kojima važe drugi standardi nego u Europi. Nedavno je Odjel za predmete opće uporabe i medicinske proizvode pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo imao reklamaciju na igračku pištolj na čijem omotu je stajalo da je namjenjen djeci mlađoj od pet godina. No, na istom omotu postojala je pomalo skrivena deklaracija koja je upozoravala da igračka nije za djecu mlađu od 12 godina. Treća je, pak, deklaracija bila na samoj igrački, a pisalo je da pištolj nije za mlađe od 14 godina.