EN DE

Vlada oštro napala T-HT zbog slučaja Iskon

Autor: Bernard Ivezić
10. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Prva zadaća Hrvatske agencije za telekomunikacije bit će smanjenje nesigurnosti ulaganja koja je uslijedila kao posljedica slučaja Iskon i jačanja monopola T-Coma

Bivši monopolist po prvi je put od svog osnutka izgubio potporu Vlade RH. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka prozvalo je tvrtku T-HT kočnicom razvoja širokopojasnog Interneta u Hrvatskoj. Tri mjeseca nakon što je T-HT preuzeo Iskon Kalmetino ministarstvo u službenom je dokumentu istaknulo da domaće internetsko tržište pati od unutarnjih slabosti zbog kojih je T-Com uspio osnažiti svoj monopol, zbog kojih se u praksi nije razvilo tržište veleprodajnog ADSL-a, najvažnijeg širokopojasnog pristupa Internetu kod nas, i zbog kojeg novi telekomi ne mogu ponuditi vlastiti ADSL, jer im T-HT još uvijek nije praktično omogućio pristup izdvojenoj lokalnoj petlji. Rezultat toga je tehnološko zaostajanje i smanjenje konkurentnosti Hrvatske u odnosu na zemlje EU-a. Stoga Vlada RH u Strategiji razvoja širokopojasnog Interneta do 2008. godine kao svoj glavni prioritet ističe osiguranje uvjeta za razvoj slobodnog tržišnog natjecanja i infrastrukture novih telekoma.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Više od 100.000 korisnika
Kako tvrdi Kalmeta, u Hrvatskoj ima nešto više od 100.000 priključaka širokopojasnog Interneta. Pri tome je nešto više od 100.000 ADSL priključaka, oko 10.000 priključaka kabelskog Interneta i 300 satelitskog Interneta. Usporedbe radi, u Hrvatskoj ima 1,58 milijuna korisnika Interneta od kojih se većina na Mrežu spaja preko zastarijelih 56k modema. Nadalje, proizlazi da je zastupljenost širokopojasnog Interneta u Hrvatskoj oko 2,5 posto po čemu smo pri dnu na europskoj ljestvici. Zemlje EU25 lani su ostvarile snažan rast udjela širokopojasnog Interneta sa 7,3 na 11,5 posto i neprekidno bilježe sve brži rast. Vlada RH stoga se pribojavaja da će bez strukturnih promjena na telekomunikacijskom tržištu Hrvatska kroz nekoliko godina još više tehnološki zaostajati za zemljama EU-a. Novom Strategijom Vlada želi do kraja 2008. godine povećati broj širokopojasnih priključaka na pola milijuna, odnosno na 12 posto udjela te tehnologije. Kalmetino ministarstvo tvrdi da je rast udjela širokopojasnog Interneta u direktnoj vezi sa slobodnim tržišnim natjecanjem. Tako danas na razini čitave EU novi telekomi koji pružaju usluge brzog pristupa Internetu u pravilu imaju jednak udjel na tržištu kao i bivši monopolisti. Prema statistici Europske komisije novi telekomi u zemljama EU25 drže u pravilu 49,8 posto internetskog tržišta, a tijekom 2005. godine preoteli su bivšim monopolistima 5,5 posto korisnika. U Hrvatskoj Kalmetino ministarstvo procjenjuje da T-Com drži više od 90 posto internetskog tržišta.

Bivši monopolist po prvi je put od svog osnutka izgubio potporu Vlade RH. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka prozvalo je tvrtku T-HT kočnicom razvoja širokopojasnog Interneta u Hrvatskoj. Tri mjeseca nakon što je T-HT preuzeo Iskon Kalmetino ministarstvo u službenom je dokumentu istaknulo da domaće internetsko tržište pati od unutarnjih slabosti zbog kojih je T-Com uspio osnažiti svoj monopol, zbog kojih se u praksi nije razvilo tržište veleprodajnog ADSL-a, najvažnijeg širokopojasnog pristupa Internetu kod nas, i zbog kojeg novi telekomi ne mogu ponuditi vlastiti ADSL, jer im T-HT još uvijek nije praktično omogućio pristup izdvojenoj lokalnoj petlji. Rezultat toga je tehnološko zaostajanje i smanjenje konkurentnosti Hrvatske u odnosu na zemlje EU-a. Stoga Vlada RH u Strategiji razvoja širokopojasnog Interneta do 2008. godine kao svoj glavni prioritet ističe osiguranje uvjeta za razvoj slobodnog tržišnog natjecanja i infrastrukture novih telekoma.

Više od 100.000 korisnika
Kako tvrdi Kalmeta, u Hrvatskoj ima nešto više od 100.000 priključaka širokopojasnog Interneta. Pri tome je nešto više od 100.000 ADSL priključaka, oko 10.000 priključaka kabelskog Interneta i 300 satelitskog Interneta. Usporedbe radi, u Hrvatskoj ima 1,58 milijuna korisnika Interneta od kojih se većina na Mrežu spaja preko zastarijelih 56k modema. Nadalje, proizlazi da je zastupljenost širokopojasnog Interneta u Hrvatskoj oko 2,5 posto po čemu smo pri dnu na europskoj ljestvici. Zemlje EU25 lani su ostvarile snažan rast udjela širokopojasnog Interneta sa 7,3 na 11,5 posto i neprekidno bilježe sve brži rast. Vlada RH stoga se pribojavaja da će bez strukturnih promjena na telekomunikacijskom tržištu Hrvatska kroz nekoliko godina još više tehnološki zaostajati za zemljama EU-a. Novom Strategijom Vlada želi do kraja 2008. godine povećati broj širokopojasnih priključaka na pola milijuna, odnosno na 12 posto udjela te tehnologije. Kalmetino ministarstvo tvrdi da je rast udjela širokopojasnog Interneta u direktnoj vezi sa slobodnim tržišnim natjecanjem. Tako danas na razini čitave EU novi telekomi koji pružaju usluge brzog pristupa Internetu u pravilu imaju jednak udjel na tržištu kao i bivši monopolisti. Prema statistici Europske komisije novi telekomi u zemljama EU25 drže u pravilu 49,8 posto internetskog tržišta, a tijekom 2005. godine preoteli su bivšim monopolistima 5,5 posto korisnika. U Hrvatskoj Kalmetino ministarstvo procjenjuje da T-Com drži više od 90 posto internetskog tržišta.

Pritisak na HAT
Vlada je za provedbu ove strategije pripremila brzi Akcijski plan. Njime će najviše posla dobiti Hrvatska agencija za telekomunikacije (HAT). Prva zadaća HAT-a bit će smanjenje nesigurnosti ulaganja na domaćem telekomunikacijskom tržištu koja je uslijedila kao posljedica slučaja Iskon i jačanja monopola T-Coma. Kalmetino se ministarstvo pri tome obrecnulo na HAT upozorivši ga da ne smije dozvoliti održavanje zapreka slobodnom tržišnom natjecanju, ne smije stvoriti nove barijere učinkovitoj konkurenciji i ne smije propuštati donositi odluke koje bi mogle ojačati tržišno natjecanje. HAT će morati sve svoje dokumente objaviti na web portalu Telekom.hr, a kako bi se ojačalo povjerenje stranih ulagača svi će ti materijali morati biti prevedeni i na engleski jezik. Konačno, Vlada je HAT-u naložila da od prosinca ove godine počne sastavljati kvartalne izvještaje o razvoju širokopojasnog Interneta, te da napravi dubinsku analizu cijelog sektora kako bi adekvatno mogao regulirati taj segment telekomunikacijskog tržišta.

Tjedan dana za javnu raspravu

Zbog brzog tempa pregovora s Europskom komisijom Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka za javnu raspravu o novoj Strategiji širokopojasnog interneta predvidjelo je svega tjedan dana. Kalmetino će ministarstvo primati konkretne primjedbe i sugestije do 19. srpnja, a cijeli tekst Strategije dostupan je na webu ministarstva MMTPR.hr pod rubrikom promet/telekomunikacije.

HAT odugovlači s rješenjem slučaja Iskon?

Sve je izvjesnije da će se rješenje slučaja Iskon odugovlačiti do proljeća iduće godine. Naime, Hrvatska agencija za telekomunikacije ne daje više informacije o tijeku slučaja Iskon. U HAT-u dodaju da su prije mjesec dana pokrenuli postupak o ocjenjivanju koncentracije T-Coma i Iskona na internetskom tržištu u Hrvatskoj, kao i o Wimax koncesijama u Zagrebačkoj županiji, te dodaju da će se rješenje HAT-a donijeti u zakonom predviđenom roku. U pravilu, riječ je roku od 90 dana. Međutim, prema novoj strategiji nadležnog ministarstva, taj bi rok mogao biti ožujak 2007. godine. Do tada bi, naime, HAT trebao dovršiti sve analize na temelju kojih bi mogao ocijeniti je li Iskon operater sa znatnom tržišnom snagom.

Autor: Bernard Ivezić
10. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Dobro zvuci. Pregovori s EU daju prve rezultate. [smiley11] No, cinjenica da je vlada istovremeno regulator trzista, vlasnik jednog trzisnog igraca i zedna novca za predstojecu predizbornu kampanju lako bi mogla prouzrociti efekt topljenja tinte na tom strateskom papiru… [smiley10]

Bojim se da nije Vlada oštro napala T-HT zbog kupnje Iskona, već da napravi pritisak s toga što DT ne želi popustiti pod uvjetom da kupi ostatak dionica, a ostane bez kontrole nad kablovima i čvorištima… sjetimo li se nekih prijašnjih poteza vezano uz druge tvrtke znamo da Vlada na čudne načine može spriječiti / zaustaviti / prolongirati prodaju / trgovanje trgovačkim društvima, što samo govori u prilog navedenoj tezi.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close