Iako se poslovi vezani uz vino najčešće smatraju muškima, najbolji hrvatski sommelieri su žene, objašnjava Marta Papiga pobjednica na 10. državnom prvenstvu sommeliera koje se ove godine održalo uz vinski sajam Vinistra u Poreču. Ova Zagrepčanka vinom se bavi već desetak godina, a svoj zanat brusila je u Sjedinjenim Američkim Državama i Njemačkoj gdje je provela pet, odnosno četiri godine. Kako objašnjava, ona je jedini hrvatski sommelier koji za stečeno znanje o vinima ima diplomu i jednog koledža. Iako u nas još ne postoji formalni obrazovni programi koji bi obučavali sommeliere, u svijetu je to sasvim uobičajeno. Tako je i Marta Papiga 2001. godine tijekom svoga rada u SAD-u diplomirala na The Wine School na Johnson&Wales University u Miamiju gdje joj je uručen i certifikat Američke udruge sommeliera.

Sommelierski klub
U Hrvatskoj već 12 godina djeluje Sommelierski klub koji okuplja stručnjake za vino te organizira kratke tečajeve za buduće sommeliere, a upravo je ova prvakinja povjerenica kluba za Zagreb i Zagrebačku županiju. “Za svakog onog tko se želi baviti ovim poslom bitno je da ima organoceptum, odnosno izražene osjete okusa i mirisa. Osim toga potrebno je puno vježbe i objektivnosti pri ocjenivanju vina da bi se bilo dobar sommelier”, objašnjava Papiga. U Hrvatskoj postoji nekoliko desetaka sommeliera, ali uglavnom se radi o samoučenim vinskim stručnjacima koji su praksu stekli kroz godine rada s vinom. Velik problem je, ne samo u našoj zemlji, što ljudi koji nemaju veliku kulturu vina ne dozvoljavaju nikakve sugestije pri svojem izboru vina, pa tu nema mjesta za sommeliera, kaže vinska prvakinja koja će nas sljedeće godine predstavljati na svjetskom prvenstvu u Barceloni. Dodaje da je u Americi uobičajeno da svaki ozbiljniji restoran kao i svaka trgovina pićima ima svojeg sommeliera koji će pomoći kupcima pri odabiru. U Hrvatskoj je situacija drugačija jer su trgovački centri prepuni različitih vinskih marki, a građani većinu vina kupuju upravo u njima prema vlastitom izboru – najčešće po kriteriju cijene i etikete. Papiga kaže da u Hrvatskoj postoji svega desetak pravih vinoteka od čega četiri u Zagrebu, koje mogu kupcima pružiti potpunu uslugu dok su u “provinciji” zastupljenije vinske ceste. Nakon povratka iz inozemstva Marta Papiga je svoju karijeru u Hrvatskoj nastavila u vinotekama. Najprije je četiri godine radila u vinoteci “Vivat i partneri” da bi upravo ovih dana otvorila i vlastitu pod imenom Hedon Vita. Vinoteka se nalazi u Šubićevoj ulici u prostoru starog Badelovog pogona, a osim bogate ponude vina nudi i delikatesnu sobu te malu školu vina. U delikatesnoj sobi će posjetitelji moći sljubiti vrhunska vina uz delikatesne čokolade, sireve i cigare, naravno uz stručnu pomoć najbolje hrvatske sommelierke. Kako je fundus vinoteke još u izradi, teško je reći koliko vina trenutno Hedon Vita nudi, no vlasnica najavljuje ponudu od nekoliko stotina najboljih domaćih i stranih vina.

Trendi-vina
Kada se govori o kvalitetnim i nekvalitetnim vinima, Papiga objašnjava da se ne može za neko podneblje reći da ima kvalitetna vina, a neko drugo ne. Svako područje može dati svoja kvalitetna vina, a problem se može javiti, smatra sommelierka, kada se od nekog područja očekuje neko vino koje mu ne priliči. Za primjer navodi francusku pokrajinu Champagne koja daje vrhunska pjenušava vina, no istodobno nije pogodna za neka druga. No kvaliteta vina nije jedina kategorija koja jamči uspijeh jer se ljudi, kako u nas, tako i u svijetu, povode za pomodarstvo pa piju popularna vina bez obzira na njihovu kvalitetu. Tako je krajem prošle godine prilikom uhićenja generala Ante Gotovine na Kanarskim otocima objavljeno, kasnije potvrđeno i slikom, da su sugovornici za stolom u trenutku uhićenja pili vino Marques de Caceres. Ni tjedan dana poslije toga ispražnjene su sve domaće vinoteke, pa i u nekim susjednim državama, koje su držale Marques de Caceres. “Svi” su za božićne i novogodišnje blagdane željeli na stolu imati upravo to vino, iako ga se prije toga prodavalo svega nekoliko desetaka boca godišnje. Slična situacija je i u Americi, kaže Papiga, gdje neko vino korišteno u nekom filmskom megahitu preko noći postane popularno i traženo bez obzira na njegove objektivne kvalitete.

Za ljeto rose i pjenušava vina

U Hrvatskoj postoji njegovana kultura vina, a s vremenom se popravila i tehnologija proizvodnje pa i naša vina postaju sve bolja, smatra najbolja hrvatska sommelierka. No istodobno primjećuje da su u našoj zemlji najpopularnija crna vina koja se koriste u svim prigodama. Papiga smatra da bi se više prostora trebalo dati rose i pjenušavim vinima koja su također jako kvalitetna, a i pogodnija za ljetno vrijeme. Tako za ove tople dane sommelierka preporuča Coroničinu Gran malvaziju te Shiraz rose Calitera. Udarac hrvatskoj kulturi vina zadao je, danas već ne tako novi, Zakon o sigurnosti cestovnog prometa odnosno njegova famozna odredba 0,0 promila alkohola u krvi vozača. Papiga smatra da se radi o “glupoj” odredbi jer se u Hrvatskoj puno ulaže u vinogradstvo i vinarstvo, a i čitava zemlja je turizam odredila kao stratešku gospodarsku granu s čim se 0,0 nikako ne može sljubiti.