Sve teža naplata na domaćem tržištu i brži oporavak stranih gospodarstava, a time i potražnje u tim zemljama, slažu se analitičari, omogućilo je oporavak hrvatskog izvoza u prošloj godini. Taj trend nastavit će se i u 2011. godini.

Međutim veliko je pitanje s obzirom na spor proces restrukturiranja i privatizacije brodogradnje, koja čini značajan dio izvoznih poslova, kako će se bez osmišljene strategije nadomjestiti njezin mogući smanjeni obim plasmana na stranim tržištima i ojačati izvoznu orjentaciju gospodarstva. Čime to Hrvatska može zamijeniti brodove u izvoznoj bilanci? Koji su to proizvodi i tržišta kojima bi se hitno morala okrenuti? No, premda su natječaji za privatizaciju šest velikih domaćih brodogradilišta objavljeni prije gotovo punih godinu dana, država još uvijek nije osmislila program poticaja za jačanje razvoja i konkurentnosti drugih grana i sektora kako bi se ojačalo izvozne pozicije Hrvatske nakon očekivanog smanjenja učešća brodogradnje u robnoj razmjeni sa svijetom. Ta se tema čak niti u tako otegnutom i sporom procesu izbora kupaca za škverove još nije otvorila. “Recesija je uvijek dobro vrijeme za restrukturiranje, kako na razini tvrtke, tako i na razini države. Sada je upravo dobar trenutak za promišljanje i odluke o izboru nekoliko, četiri-pet industrija u kojima će se Hrvatska specijalizirati i u koje treba ulagati”, ističe potpredsjednik udruženja Hrvatski izvoznici Ante Babić. Podsjeća da je hrvatska država 1995. godine povukla krivi potez i dopustila preliberalizirati trgovinu te otvoriti vrata snažnom uvozu.

Prilagodba obrazovanja
Istovremeno se ostavilo visoke subvencije u sektorima u kojima više nije bilo prostora za ekonomski održivu i profitabilnu proizvodnju da bi samostalno mogla konkurirati na svjetskom tržištu. “Da smo tada imali snage i vizije već bismo se isprofilirali, a i prilagodili bismo obrazovni sustav novim sektorima”, ističe Babić. Ono što u Hrvatskim izvoznicima sada vide kao novu industrijsku revoluciju, nakon posljednje u sektoru informatike, jest – zelena industrija. To je, pojašnjava Babić, velika perspektiva za Hrvatsku, koja ne bi trebala čekati da nam prelazak na nju za desetak godina nalože direktive Europske unije, već se treba odlučiti za taj puta sada, kada na njemu rast radnih mjesta temelje industrijski najrazvijenije zemlje EU, posebice Njemačka, te Japan i SAD”, kaže Babić.Zelenu industriju pored visokotehnologizirane proizvodnje ekoloških energetskih prostrojenja i sustava za ekološki prihvaljivo rješavanja otpada, čine među ostalim i organska proizvodnja, posebice u prehrani, a u čemu Hrvatska zbog očuvanosti okoliša i prirodnih resursa ima veliki potencijal.

Novi poslovi u Rusiji i Rumunjskoj
“Hrvatska taj segment počinje prepoznavati, no to je još u povojima”, ističe Babić, dodajući kako bi osmišljavanju tog sustava nadležna državna tijela trebala pristupiti što prije. Što se ove godine tiče, svi analitičari složni su u procjeni kako će hrvatski izvoz nastaviti rasti, no uz uobičajene razlike u pogledu dinamike. Analitičari u bankama složniji su da će rast izvoza biti između četiri i šest posto, dok su najoptimističnija očekivanja izvoznog rasta upravo u Hrvatskim izvoznicima, gdje očekuju da će izvoz nastaviti nastaviti uzlazan put dvoznamenkastim stopama. Točnije, računaju na rast između 12 i 13 posto u odnosu na lani. U Zagrebačkoj banci, pak, drže realnim rast izvoza od 3,9 posto, a u Raiffeisen banci nešto su optimističniji i predviđaju za 5,7 posto bolji izvozni rezultat nego lani. Zagrebačka banka tako računa na 4,7-postotni oporavak uvoza, u Hrvatskim izvoznicima realnim drže i nešto jači porast, od pet do sedam posto, dok u RBA smatraju da će oporavak domaćeg tržišta i potražnje na njemu biti jači, te da će rezultirati povećanjem uvoza od 10,5 posto. Prema analizama Hrvatskih izvoznika u 2011. godini najperspektivnija tržišta za hrvatske proizvode, pored standardno najvažnijeg hrvatskog tržišta Njemačke koja je preboljela recesiju, bit će još Srbija, Rumunjska i Bugarska. Babić pojašnjava kako su te zemlje na vrijeme pozvale Međunarodni monetarni fond i već ove godine očekuju oporavak gospodarstva. Potvrđuje to, dodaje on, i činjenica da se tamo već sklapaju novi poslovi, a u sličnoj poziciji biti će još i Rusija. Na “egzotičnim” tržištima u kojima ima veće potražnje, poput Kine, Indije i Brazila, hrvatske kompanije još nisu organizirale svoj nastup, koji osim konkurentnog proizvoda dodane vrijednosti podrazumijeva i bolju povezanost, kao i angažman lokalnih posrednika bez kojih se znatno teže probiti.

Nema novih narudžbi
Što se sektora tiče, u prošloj godini iz podataka Državnog zavoda za statistiku vidljivo je da je najveći generator izvoznog rasta, uz brodogradnju, bio izvoz naftnih derivata, kemikalija i kemijskih proizvoda, te otpadnih metala i farmaceutskih proizvoda. Zanimljivim trendom Babić ističe i rast plasmana na inozemnim tržištima koje ostvaruje hrvatska mala brodogradnja, no koja se u ukupnim rezultatima ne može porediti s ostvarenjima velikih škverova. U ovoj godini, pak, za sektor velikih škverova, neovisno o rastu cijene nafte na svjetskom tržištu, te oporavku brodarskog sektora, zapravo nema najava snažnijeg rasta narudžbi novih brodova. Sektor poljoprivrede i prehrambene industrije među rijetkima je koji mogu dobiti priliku za uzlet. U tom je društvu još i farmaceutska i kemijska industrija, a nastavak dobrog trenda je i pred drvnom industrijom. U većini ostalih sektora u najboljem slučaju zadržat će se razine izvoza iz prošle godine, no, Hrvatski izvoznici upozoravaju i da u nekim sektorima perspektiva može ovisiti i o klasterizaciji izvoznih potencijala. Takav je slučaj, primjerice u sektoru građevinarstva i nemetala, u kojemu se hrvatske tvrtke pojavljuju kao konkurenti velikim sustavima, kojima bi okupljene u konzorcij puno kvalitetnije konkurirale, no inicijative za takvo povezivanje među njima nema.

Apel izvoznika za novu ofenzivu

Najveći konkurenti
Analitičari RBA primjećuju da su nam najveći izvozni konkurenti na nama najvažnijem europskom tržištu Rumunjska, Bugarska i Slovenija. Uz izuzetak susjedne nam Slovenije, riječ je o zemljama s nižim troškom radne snage, a kojima Hrvatska može konkurirati boljom specijalizacijom u manjem dijelu proizvodnih programa veće dodane vrijednosti. Nažalost, te se promjene, jedinstveni su u procjeni svi analitičari, odvijaju presporim intenzitetom i sadašnju koalicijsku vladu predvođenu HDZ-om, ali i sve ostale političke stranke obzirom na predizbornu godinu, podsjećaju na prošlogodišnji apel izvoznika za nužnošću osmišljavanja i pokretanja nove Hrvatske izvozne ofenzive.

Opet će rasti uvoz
Čak i uz očekivani porast izvoznih plasmana, razina prodaje hrvatskog gospodarstva izvan granica iz predrecesijske 2008. nije pretečena. To umanjuje i zadovoljstvo koje pobuđuju informacije o pozitivnom izvoznom trendu, koji se poklapa i s istodobnim padom uvoza u 2010. i posljedično smanjivanju deficita u robnoj razmjeni te povećanju pokrivenosti uvoza izvozom. Također, u svakom slučaju očekuje se ponovni rast uvoza.

Industrija ljepote

Ljepota koja pokreće gospodarstvo: industrija vrijedna stotine milijardi eura i tri milijuna radnih mjesta

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost