Produženje turističke sezone novim sadržajima, stvaranje poticajne ulagačke klime te podizanje konkurentnosti turističkih tvrtki izmjenom porezne politike i smanjenjem parafiskalnih opterećenja pretpostavke su bez kojih se ne može računati ne samo na dodatan prihod od turizma u Hrvatskoj već i na zadržavanje sadašnje pozicije. Pritom postoji golem potencijal te kapital ulagača koji se samo treba dobro kanalizirati i omogućiti brži povrat uloženog, složili su se gotovo svi sudionici okruglog stola Katedre za turizam o temi “Kakav turizam želimo i možemo razvijati u Hrvatskoj”. Podaci koje je u svom izlaganju navela Sanja Čižmar, direktorica konzultantske kuće Horwath koja godinama usko surađuje s fakultetom, potkrijepili su ocjene većine sudionika rasprave. “Dugoročno se rast sektora generira ulaganjem u hotele i resorte koji danas zauzimaju oko 17 posto ukupnih kapaciteta te donose oko 48 posto ukupnog prihoda od turizma.

Povrat na investicije
Međutim, razvoj investicijskih projekata u Hrvatskoj traje u prosjeku od sedam do deset godina zbog brojnih prepreka, od čiste administracije do korupcije. Još je poraznije da se ne rješavaju ni projekti turističke infrastrukture kao što su igrališta za golf, kongresni centri, zabavni parkovi pa sve do terminala u zračnim lukama“, istaknula je Sanja Čižmar. Izuzetno spor povrat na ulaganje još je jedan veliki problem koji dobrim dijelom generira kratka sezona. U Hrvatskoj se stopa povrata na investiciju u hotel kreće oko četiri do pet posto godišnje, a neki projekti imaju rok povrata koji premašuje 30 godina. Čižmar stoga ocjenjuje da je riječ o investicijama koje nisu poslovno, već isključivo emotivno motivirane. Snažniji investicijski ciklus u hrvatskom turizmu započeo je 2001. godine s prosječnom stopom rasta od 22 posto godišnje, no procjena je da će ulaganja u ovoj godini pasti za čak 65 posto u odnosu na prošlu godinu. Također od ukupnih ulaganja u hrvatski turizam samo 2,5 posto se odnosi na strana ulaganja, što govori o odnosu inozemnih ulagača prema destinaciji. Ulagački potencijal u postojeća trgovačka društva procjenjuje se na dvije do tri milijarde eura, u društvima u državnom vlasništvu do 450 milijuna eura, u neaktiviranoj državnoj imovini poput vojnih objekata ”čuči“ 2,5 milijardi eura vrijedan ulagački potencijal, a u budućim ”greenfield” projektima ima mjesta za do šest milijardi eura ulaganja. Međutim, da bi se ulaganja realizirala, nužna je promjena klime, upozorava Čižmar podsjećajući na kritike koje nam stižu izvana.

Dodatni prihodi
“U posljednjih nekoliko dana dobili smo primjedbe s dvije strane. Američki veleposlanik spomenuo je diskriminaciju američkih ulagača, a srpski predsjednik Boris Tadić smatra da su srpski ulagači diskriminirani. Veliko razočarenje pokazali su nedavno ruski investitori u Dalmaciji, također nas optuživši za diskriminaciju. Međutim, smatram da mi nikog ne diskriminiramo po nacionalnosti, kod nas su svi ravnopravni u nemogućnosti realizacije svoje investicije, i to je velik problem”, upozorava Čižmar.Profesor Boris Vuković primijetio je da se na okruglim stolovima o turizmu sedamdesetih godina prošlog stoljeća raspravljalo o istim pitanjima kao i danas. “Nijedna zemlja nema toliko strategija turizma kao Hrvatska, a nijedna strategija još nije zaživjela”, kazao je profesor Vuković, koji upozorava da se osnovna pitanja razvoja turizma moraju riješiti prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju kako bismo lakše izgradili status u Uniji. Profesor Boris Pirjevec nije bio mnogo blaži s ocjenom da je Hrvatska po razvijenosti turizma i iskorištenosti kapaciteta na razini od prije dvadeset godina iako zaostajemo za brojkama iz 1986. godine. Profesor Zdenko Cerović izračunao je da bi se samo provedbom blokiranih projekata, poput Haludova, moglo ostvariti 100 milijuna dodatnog prihoda te zaposliti gotovo četiri tisuće novih radnika. “Danas je ‘blokirano’ oko 7600 soba i oko 15.000 ležajeva i u dobrom dijelu je riječ o slučajevima koji su za USKOK”, upozorava Cerović.

Mali obiteljski hoteli
Kao dobar primjer u hrvatskom turizmu bez iznimke se navode mali obiteljski hoteli koji su vlastitim naporima, udruživanjem i poticajnim kreditima koje im je omogućila država ostvarili uspjeh. Mali i obiteljski hoteli zauzimaju više od 15 posto ukupnoga hotelskog smještaja u Hrvatskoj, no njihovi predstavnici ipak upozoravaju na vrlo loše uvjete poslovanja. “Mi smo u poslovanje uložili svoju djedovinu i zadužili svoje unuke i među najurednijim smo platišama, prvi smo počeli brendirati svoje proizvode i zauzimati tržišne niše. Međutim, sustav je u brojim segmentima potrebno doraditi kako bi nam se omogućilo normalno poslovanje”, istaknuo je Zoran Katić, direktor i suvlasnik obiteljskog hotela Vicko u Starigradu Paklenici.