U hrvatskom gospodarstvu postoji ogroman potencijal, i kad su u pitanju investicije i prihodi, no bez novog modela rasta on se ne može realizirati. Prelijevanje kapitala iz neproduktivnih u produktivne djelatnosti, povećanje privatnih investicija nasuprot državnih uz razvoj investicijske klime, konsolidacija javnih financija te povezanost istraživačkog sektora s gospodarstvom pritom su mjere koje mogu dovesti do razvoja novog modela u svim sektorima, složili su se sudionici konferencije Banke i Poslovnog dnevnika o novom modelu hrvatskog gospodarstva koja se održava u Hotelu Sheraton.

Energetika, poljoprivreda i prehrambena industrija te turizam pritom su sektori čiji se potencijal broji u milijardama, no bez novog modela razvoja postoji opasnost da svi navedeni sektori prokližu u drugu krajnost. Goran Granić, predsjednik energetskog instituta ‘Hrvoje Požar’ upozorio je da je hrvatska energetika netržišna djelatnost i iz toga proizlaze svi problemi sektora.

“Socijalna kategorija blokira 4 milijarde kuna prihoda u energetici, a rezultat je loše održavanje sustava i neinvestiranje. Odgovornost određivanja cijena energenata s uvođenjem direktiva EU prebacit će se s Vlade na regulatore, i prije toga treba uspostaviti socijalni model kojim će se pomoći građanima koji neće moći podmirivati račune”, kazao je Granić. Krešimir Čosić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva upozorio je na spor tempo implementacije strategijie razvoja energetike od 2010-2020.

Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora na primjerima Belja i PIK-a Vrbovec pojasnila je kako bi trebao izgledati novi model rasta u poljoprivredi i prehrambenoj industriji koje imaju ogroman potencijal. Gotovo 50 posto svojih ulaganja Agrokor je uputio u prehrambenu industriju i poljoprivredu, a Puljić smatra da uspjeha u oba sektora nema bez velikih volumena, odnosno okrupnjavanja, te modernizacije tehnologije i kvalitetnog kadra.

“Hrvatska prehrambena industrija je dobra, no problem će biti što u nekim sektorima nije došlo do koncentracije. Da Ledo sladoled nismo stavili u cijelu regiju, ne bi nas više bilo. U Hrvatskoj ima pet proizvođača konzerviranog voća i povrća koji nisu konkurentni i propast će ako se okrupne”, navodi Puljić koja ne smatra da su subvencije u poljoprivredu bile loše, no problem je što nisu dobro iskorištene zbog ostalih strukturnih problema poljoprivrede.

Saša Poljanec Borić s Institita Ivo Pilar smatra da je potrebno definirati želi li Hrvatska razvijati latinoamerički model turističkih resorta ili možda austrijski oblik turizma. Zbog visokih cijena zemljišta koje za investitore nameću privatni vlasnici, Miroslav Dragičević iz Horwath Consultinga smatra da su neprivatizirane državne tvrtke u turizmu jedna od najboljih meta budućih investitora. Investitora koji su zainteresirani za dobre projekte ima, no njih u ulaganju u hrvatski turizam sprečavaju brojne barijere, bilo zakonske bilo provedbene na razini administracije, ali i fiskalna opterećenja koja su viša nego u konkurencije.

“U svom uredu imam bar 50-60 takvih projekata ukupno vrijednihbar 30 milijardi eura. Međutim, da bi neki Ritz Carlton ili Marriot došao u Hrvatsku, on mora pored svog resorta sagraditi bar 50 vila koje mora smjeti prodati”, kaže Dragičević. U greenfield investicijama trenutno postoji potencijal od pet do šest milijardi eura, zaključuje Dragičević.

Rasprava koja je prethodila iznijela je nekoliko različitih mišljenja o načinu stvaranja novog modela gospodarskog rasta. Dok Sanja Madžarević Šujstar iz Svjetske banke navodi kao rješenje dugoročne strategije, profesor Ivo Bičanić s Ekonomskog fakulteta Zagreb smatra da Hrvatska nema vremena za velike strategije. “Imamo tri do šest mjeseci da se ukrcamo u vlak kojim se kreće nova periferija Europske unije, i za to nam trebaju kratkoročne mjere već sve što pridonosi produktivnosti treba napraviti odmah, bez čekanja, a kapital iz neproduktivnih projekata prebaciti na produktivne”, smatra Bičanić.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

Upravo prelijevanje kapitala, uz ravnotežu štednje i investicije te povećanje privatnih investicija nasuprot državnim rješenja su koja su na konferenciji naišla na jednoglasnu potporu. Analitičar Velimir Šonje pritom upozorava da je Hrvatska zemlja ‘investicijske fascinacije’, opčinjenosti velikim projektima s ulogom državnih investicija u prvom planu, što vodi u propast.

(Foto: Pixsell)