Otkako je Vlada RH usvojila Strategiju razvoja ženskog poduzetništva, različite su se institucije uključile u promociju i provedbu strategije.

Pomalo iznenađuje zanimanje koje državne institucije i različite nevladine organizacije i asocijacije žena pokazuju za provedbu mjera iz strategije. A opet s druge strane možda je upravo to što je strategija prvi put definirala smjerove politika i mjera za razvoj ženskog poduzetništva dalo dodatni poticaj ženama poduzetnicama i njihovim asocijacijama da se jače angažiraju i porade na promociji ženskog poduzetništva te pokušaju sustavnije rješavati i utjecati na postojeće prepreke vezane za ovu poduzetničku populaciju. A žensko je poduzetništvo doista opterećeno različitim preprekama, što onima koje muče i njihove muške kolege (nelikvidnost, težak pristup financijama, složen regulatorni okvir, siva ekonomija i dr.), što onima specifičnim, vezanim općenito uz karakteristike ženskog poduzetništva (nedovoljna podrška društva u organizaciji obiteljskog života, tradicionalna shvaćanja o ulozi žena, otežan pristup znanjima i vještinama i dr.).

Uočavanje prilika
Na nedavno održanoj Međunarodnoj konferenciji o položaju žena u obrtništvu u organizaciji Hrvatske obrtničke komore, koja je 2010. proglasila Godinom žena u obrtništvu, moglo se čuti kao su muškarci kada je poduzetnička aktivnost u pitanju u Hrvatskoj gotovo dva i pol puta aktivniji od žena (indeks TEA). Stoga je i cilj strategije razvoja ženskog poduzetništva u Hrvatskoj za razdoblje od 2010. do 2013. znatno povećati broj žena koje će pokrenuti poduzetničke aktivnosti. Tim više što žene inače nisu lošije od muškaraca u percepciji poduzetničke okoline. Dapače, čak su i bolje u uočavanju poslovnih prilika, ali je njihova mogućnost realizacije poduzetničke prilike znatno umanjena zbog ograničenog pristupa financijskim resursima i nedovoljne podrške u organizaciji obiteljskog života. Često se postavlja pitanje je li potrebno govoriti o muškom i ženskom poduzetništvu ili samo poduzetništvu. Odgovor je uvijek isti, da, o ženskom poduzetništvu treba govoriti jer je ono osjetljivije i treba mu više podrške da bi se razvijalo. Nije naodmet podsjetiti da žene poduzetnice kreću u manje financijske poduhvate, manje riskiraju, ali su radna mjesta koja otvaraju žene poduzetnice trajnija i stabilnija. Među ključnim problema je i dominacija žena u nezaposlenosti te porast stope rizika od siromaštva za žene, posebno one starije dobi. Za te rizične grupe, pa još ako su u ruralnim područjima, poduzetništvo može biti ključno za rješavanje egzistencije. Katkad i jedino rješenje. Nerazmjer između muškaraca i žena uočljiv je i u podacima o potporama za projekte Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, u kojima je također uočljiva dominacija muškaraca. Možemo to vidjeti na primjeru potpora dodijeljenih u 2010. godini. Ministarstvo je ukupno dodijelilo 3423 potpore, a ženama je od toga dodijeljeno 1108. Konkretno, u novčanim iznosima, od ukupno 131,6 milijuna kuna, samo je 29 milijuna kuna dodijeljeno ženama poduzetnicama, a muškarcima 102,52 milijuna kuna, dakle tri puta više je dodijeljeno muškarcima. Vjerojatno jer je i tri puta više muškaraca nego žena zatražilo potpore. Na navedenoj su konferenciji definirane i preporuke koje bi trebale dodatno potaknuti i podržati provođenje mjera iz strategije.

Jače umrežavanje
Poduzetnice u tom smislu posebno ističu potrebu jačeg umrežavanja žena na svim razinama te međusobnu razmjenu informacija i znanja. Naglašavaju kako poduzetnički pothvati žena zaslužuju potpore državnih, regionalnih i lokalnih vlasti, međunarodnih organizacija i projekata, te ih je potrebno posebno izdvojiti, pomagati i mjeriti njihove učinke. Financijske institucije posebno su pozvane da razviju postojeće i kreiraju nove programe podupiranja ženskog poduzetništva. Usluge koje kao potpora obiteljskom životu olakšavaju poduzetništvo žena dio su općih potpora – dostupnost savjeta, mentorstva i osposobljavanja, dodatno pridonosi zajedničkim ciljevima ukupnog društva – ciljevima ekonomskog rasta, zaposlenosti i socijalne kohezije. Sve navedeno pokazuje kako je potrebno kontinuirano raditi na promjenama i vrijednosnog sustava i ponašanja okoline o kojima ovisi jačanje poduzetničke aktivnosti žena, a time svakako i ukupan rast gospodarskih aktivnosti. Strategija razvoja ženskog poduzetništva svako može biti dobra podloga za određene promjene u tom smjeru.

Jasminka Martinović, direktorica granskih udruga HUP-a

Predstavnice programa EU

‘Žene na tržištu rada’ u Splitu
Stručnjakinja za tržište rada Vanja Hazl i voditeljica projekta “Žene na tržištu rada”, IPA komponenta IV – razvoj ljudskih potencijala, programa EU za Hrvatsku Angela Taylor posjetile su HUP-ov regionalni ured Split. Predstavnice projekta razgovarale su s direktoricom regionalnog ureda Split Vesnom Ivić-Šimetin i Žanom Plazibat, pravnom savjetnicom. Tema razgovora bila je provođenje projekta “Žene na tržištu rada” te sudjelovanje HUP-a u aktivnostima projekta. Opći cilj je poboljšati zapošljivost osjetljivih skupina žena i pomoći pri njihovu (ponovnom) ulasku na tržište rada. “Dio projekta u koji bi se aktivnije uključio naš regionalni ured svakako su aktivnosti za podizanje osviještenosti javnosti”, izjavila je Vesna Ivić-Šimetin.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?