‘Formula 3+3’ već neko vrijeme slovi kao vrlo vjerojatna šablona s kojom će uobičajeni due dilligence i procedura prikupljanja ponuda za preuzimanje Plive (PLVA-R-A) ući u završnu fazu, a ako je suditi na temelju najnovijih špekulacija, ništa se po tom pitanju nije promijenilo (prethodno je iz utrke otpao Aspen Pharmacare). Što podrazumijeva tri potencijalna strateška partnera (Actavis, Barr Pharmaceuticals i Polharma), te još tri kandidata iz bitno drugačijeg miljea (svijeta private-equity tvrtki), koji su vjerojatno financijski moćniji, ali Plivi ne donose nova tržišta i mogućnost značajnije ekspanzije, već se najčešće fokusiraju na rezanje troškova i racionalizaciju poslovanja (s ciljem uspješne preprodaje).
To pak nije po ukusu zaposlenika koji strahuju za svoja radna mjesta, a za pretpostaviti je da će ta varijanta izazvati i određeni otpor vladajućih struktura, koje zastupaju 18 posto vlasničkog udjela pod kontrolom države.
Međutim, kako se isticanje konačnih ponuda za preuzimanje ne očekuje prije druge polovice srpnja, cijena dionica Plive u posljednjih je nekoliko dana prilično stabilna, zadržavajući se čvrsto iznad ključne psihološke razine od 600 kuna, što je bio slučaj i tijekom trgovine u srijedu. Osim što je donja granica dnevnog raspona oscilacija blago pomaknuta (s pozitivnim predznakom), nikakvih drugih promjena nije bilo, uključujući i zaključnu cijenu, koja se zadržala na prijašnjih 615 kuna.
No bez obzira na poprilično letargičnu trgovinu, Pliva je ponovno bila uvjerljivo najlikvidnija domaća dionica, prikupivši 23,3 milijuna kuna prometa, što predstavlja nešto više od 60 posto ukupnog prometa dionica ostvarenog na dvjema domaćim burzama.
Osim Plive, milijunski su prag prešli još samo Atlantska plovidba (ATPL-R-A) i povlaštene dionice Adris grupe (ADRS-P-A), a oba su izdanja ubilježila skromne pozitivne pomake, ostvarivši rast od 0,1 posto, odnosno, 0,4 posto, i zajedno s Plivom čine više od tri četvrtine ukupnog prometa.

Što ipak nije bilo dovoljno i za pozitivnu izvedbu CROBEX-a (izgubio na vrijednosti 0,1 posto), koja je pak pratila VIN indeks (rast od 0,5 posto), u velikoj mjeri zahvaljujući skoku dionica Ericsson Nikole Tesle (ERNT-R-A), kojima se u Zagrebu ovoga puta nije trgovale. Dionice su se uspješno okoristile potpisivanjem ugovora (vrijednim nešto više od 250 milijuna kuna) o proširenju telekomunikacijske infrastrukture za tvrtku JV MDC Velcom u Bjelorusiji, anuliravši klizanje od prethodnoga dana skokom na maksimalnih 1.940 kuna (rast od +2,4 posto), makar i bez odveć uvjerljivog obujma trgovine (svega 322 tisuće kuna prometa).

Spekulacije rasplamsale dionice malih banaka
Nešto zapaženiju ulogu odigrala je i nekolicina izdanja bankovnoga sektora, na krilima vijesti o skorom dolasku svježe konkurencije iz inozemstva (spominje se belgijska KBC, te austrijska BKS banka), koja bi svoje pozicije mogla osnažiti upravo novim akvizicijama. Time su ponovo aktualizirana nagađanja o mogućem shopppingu i potrazi za prikladnim metama za preuzimanje (ili u prijevodu – malim bankama). Među imenima kojima je takvim razvojem događaja ‘ugrožena’ neovisnost svakako je i Jadranska banka (JDBA-R-A), čijim je dionicama cijena porasla za 3,3 posto, dosegnuvši okruglih 9.000 kuna, pri čemu je prikupljeno 180 tisuća kuna prometa (najviše u posljednjih mjesec dana). Istodobno, među najaktivnijim su izdanjima u Varaždinu bile redovne (PDBA-R-A) i povlaštene (PDBA-P-A) dionice Podravske banke, skupivši gotovo milijun kuna prometa. Iako pozitivnih pomaka u kategoriji zaključne cijene nije bilo, prosječna je cijena u slučaju potonjih porasla za 6,3 posto, signalizirajući povećani interes kupaca.