U modernom društvu zgrade su najveći potrošač energije i najveći izvor emisija CO2. Troše čak 40% ukupno proizvedene energije. Ali to ne mora nužno biti tako. Možemo graditi lijepe i cjenovno prihvatljive zgrade koje će biti tako energetski učinkovite da su neovisne o mreži električne energije, a usto nemaju emisije ugljika. Današnja nam tehnologija to omogućava. Potvrda tomu je i nedavno izgrađena prva kuća u Danskoj koja proizvodi energiju i koja zbog izuzetno male potrošnje višak energije vraća u mrežu. Prvu Passive+ kuću u Danskoj otvorila je Lykke Friis, danska ministrica za klimu i energiju.

Prodaja natrag u mrežu
Naime, ova Passive+ kuća ne samo da troši manje od 15 kWh/čet. m energije godišnje za grijanje i hlađenje već ta kuća zbog ugrađenih sustava održivih izvora energije proizvodi više energije nego što sama troši, a taj se višak energije onda vraća, odnosno prodaje natrag u energetsku mrežu. Smjer u kojem se kreću zemlje Europske unije su kuće i zgrade s gotovo nultom potrošnjom energije, a ovaj projekt u kojem aktivno sudjeluje i Rockwool grupa sa svojim proizvodima i rješenjima u izolaciji objekata primjer je kako postići takve ili još više standarde. Ova Passive+ kuća dio je najvećega niskoenergetskog naselja u sjevernoj Europi, u danskome mjestu Stenlose South. Osim novogradnje, velik potencijal za uštede predstavlja postojeći fond zgrada. U brojnim europskim zemljama energetska učinkovitost je prioritet broj jedan. Zemlje poput Francuske, Njemačke, Danske ili Poljske daju neke oblike subvencija ili poticaja, primjerice u svrhu dodatne izolacije objekta ili povećanja energetske učinkovitosti. Poboljšanje energetske učinkovitosti objekata, između ostalog, kroz segment dodatnog izoliranja smatra se najjeftinijim, najbržim i najučinkovitijim načinom ostvarenja energetske stabilnosti. Povećanje ovisnosti o energentima i rast cijene energenata uz nestabilnu opskrbu (sjetimo se plinske krize početkom 2009.) snažna su motivacija za povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima. Osim smanjenja upotrebe, odnosno racionalnog trošenja energije, vrlo je bitan faktor i povećanje gospodarske aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta tzv. zelenih poslova. Projekti su to kojima se pokreće gospodarstvo i stimulira građevina, a imaju prilično brz povrat uloženih sredstava.

Povrat investicije
Osim zamjenom prozora koji su zaslužni za gubitke i do 50% toplinske energije, najveće se uštede postižu izolacijom vanjskog zida i krova. Ulaganje u (dodatnu) toplinsku izolaciju zgrade isplativo je zbog dugoročnih ušteda, a razdoblje povrata investicije kreće se od tri do deset godina. Prosječna zgrada u Hrvatskoj godišnje troši 200 do 280 kWh/m2 energije na grijanje, standardno izolirana ispod 100, dok suvremene niskoenergetske kuće oko troše 40, a pasivne 15 kWh/m2 i manje. Stoga se predviđa kako će energetska obnova zgrada u budućnosti postati jedna od najznačajnijih aktivnosti u građevinarstvu.

Goran Šinko, autor je tehnički prodajni savjetnik u Rockwoolu

Danska

Niskoenergetsko naselje
Stenlose South u Danskoj najveće je niskoenergetsko naselje u sjevernoj Europi. Projekt je započeo 2004. godine, a planirani završetak gradnje je 2012. godine. Ukupno 750 kuća nalazi se na 76 hektara površine. Godišnje će uštedjeti 3,6 kWh energije. U jednoj godini emisije CO2 bit će manje za 630 tona.