Domaćim poduzetnicima veći je problem nedostatak kvalitetnih projekata nego kapitala. Takav zaključak nametnuo je neuspjeh Vladina jamstvenog modela kreditne potpore, a bankari često ukazuju na taj problem i u redovnom kreditiranju.

O ulagačkim projektima za buduće fondove za gospodarsku suradnju (FGS) još je prerano govoriti, ali čini se da ni za njih ne nedostaje kapitala. Nakon što su Quaestusov i Nexusov FGS od Hanfe dobili odobrenje prospekta i statuta, još se nekoliko interesenata sprema ući u taj biznis. Neki od njih već su u postupku osnivanja društva za upravljanje fondovima rizičnog kapitala i poodmakli su u razgovorima s investitorima, neki još važu razmjere interesa ulagača i kadrovski potencijal pa i samu odluku da li se upuštati u taj iskorak. Već otprije se među zainteresiranima za FGS-ove spominju investicijska tvrtka ICF Ratka Bajakića te Interkapital Daniela Nevidala i Tončija Korunića. U međuvremenu se lista interesenata proširila, no zasad uglavnom ne žele istrčavati s najavama. Na listi potencijalnih osnivača tako je i Štedbanka (Štedkapital) sa svojim krugom investitora, no Joško Miliša koji slovi za glavnog koordinatora te operacije kaže kako je o svemu još prerano govoriti. I Proficio, holding kompanija sa 60-ak milijuna dolara neto imovine, razmatra osnivanje FGS-a. Ni u njihovu slučaju još se nije prelomila odluka. Predsjednik Uprave Proficija Stipe Miličević kaže da je “za tako ozbiljan projekt važnije od samog prikupljanja kapitala osigurati izvrstan tim stručnjaka za nekoliko biznis-područja na koja bi se ulagački fokusirao budući fond”. Među pretendentima za upravljanje privatno-javnim fondom rizičnog kapitala je i ekipa iz Alternative Investa predvođena Tomislavom Marincem koji također ne bi prejudicirao daljnje korake. Slične ambicije vežu se i u uz Michaela Prpića i Hrvoja Puljiza, no i Prpić (koji je potkraj 90-ih iz Kanade došao u Hrvatsku, a u proteklom desetljeću uglavnom je radio u telekom sektoru; HT-u i Metronetu) zasad smatra da je prerano reći išta konkretnije o temi FGS-ova.

Koliko će se od pet, šest kandidata doista i pridružiti Quaestusovu i Nexusovu društvu za upravljanje fondovima rizičnog kapitala koji su već dobili Hanfino odobrenje za FGS, tek će se vidjeti. A još se ne zna točno ni kolika će državna ulagačka kvota preostati za ostale interesente. Ako taj dvojac u fazi čvrstog preuzimanja obveza uplata u fond uspije doći do ciljanih 300 odnosno 200 milijuna kuna, ostali će se boriti za pola milijarde kuna državne kvote. Prema neslužbenim informacijama, kroz (neobvezujuće) predbilježbe dvojac je bio osigurao zajedno oko 400 milijuna. U slučaju kad bi svi interesenti i osnovali FGS preostala državna kvota bila bi dovoljna za 100 milijuna kuna participacije u svakom od njih. Vjerojatnije je ipak da će netko odustati jer ni vremena nema napretek (javni poziv Vlade vrijedi do kraja godine ili do iscrpljenja kvote), pogotovo za one koji još nisu krenuli u osnivanje upravljačkog društva.