Vrata Nacionale i sveučilične knjižnice otvorena 24 sata, a ta je usluga uvedena prije tri godine kada je na čelo NSK došao Tihomil Maštrović. U razgovoru za Poslovni dnevnik govori o budućnosti knjižnice i novim ambicioznim planovima.

Prošle su tri godine od kada ste došli na mjesto glavnog ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Koje ste ključne strateške promjene uveli tijekom tog razdoblja?
Kao najveću stratešku promjenu istaknuo bih ostvarenje projekta Knjižnica otvorenih vrata 24 sata. Riječ je o usluzi koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uvela 2007., u godini kada je obilježena 400. obljetnica njezina postojanja. Tom je uslugom korisnicima omogućen noćni rad od 21 do 8 sati u čitaonici na ulaznoj razini. Knjižnica je od 11. travnja 2007. za korisnike otvorena neprekidno od ponedjeljka od 8 sati do subote do 15 sati. Intenzivirao se i sustav mikrofilmiranja i digitalizacije novinske građe. Ovaj proces je od velike važnosti za dostupnost fonda koja je jedna od glavnih odlika i smjernica razvoja Knjižnice u njezinom što kvalitetnijem odnosu prema svakom pojedinačnom korisniku. Istaknuo bih i velike pomake u izgradnji integriranoga knjižničnog sustava putem zajedničkog softvera između Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i pojedinih fakultetskih knjižnica u sklopu Sveučilišta u Zagrebu te znanstvenih instituta. Predstoji povezivanje u istu mrežu i knjižnica ostalih hrvatskih sveučilišta.

Kako je usluga ‘Otvorena vrata 24 sata’ prihvaćena i namjeravate li ju početi naplaćivati?
Usluga je naišla na sjajan odaziv kod korisnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tako je već u jutarnjim satima svakoga dana rezervirano svih 138 korisničkih mjesta. Valja istaknuti da je usluga u velikoj mjeri zaintrigirala i druge europske nacionalne knjižnice koje bi ju također voljele imati u svojoj ponudi. Usluga je trenutno dostupna bez naknade, ali razmatramo uvođenje rezervacije mjesta za “noćni rad” putem govornih automata. Dosadašnja praksa podrazumijevala je dodatni angažman djelatnika Središnje informacijske službe pri zaprimanju spomenutih rezervacija što je, s obzirom na više od 300 upita dnevno, znatno otežavalo obavljanje njihovih redovnih stručnih zadataka.

Ima li NSK namjeru razvijati svoje usluge na način da one budu dostupne širem tržištu?
Da, svakako. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu već se razvija u tome smjeru i postaje polako, ali sigurno, konkurentna na tržištu ponudom svojih usluga. U ovom su trenutku usluga skeniranja građe, usluga najma prostora te snimanja interijera i građe dostupne širem tržištu. U planu je izgradnja Kongresnog centra u sklopu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U kojoj je fazi taj projekt i kakve su mu ambicije?
Izgradnja Kongresnog centra Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu je sastavni dio dovršenja izgradnje cjelovite zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Naime, nakon svečanog otvorenja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 1995., taj je dio predviđen projektom izgradnje Knjižnice, a radi se o 17 posto ukupne korisne površine, ostao nedovršen u tzv. “rohbau” izvedbi. U sadašnjem trenutku, nakon izvedbe nekih pripremnih i separatnih radova, građenje se nalazi u fazi dovršenosti sveukupne novelirane tehničke dokumentacije.

NSK je na neki način začetnik digitalizacije knjižnične građe u Hrvatskoj. Imate li u planu golemo znanje te iskustvo koje su djelatnici Knjižnice na tom poslu stekli prenijeti onima koji u taj proces tek kreću?
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je započela s digitalizacijom građe još 1992. kada su se digitalizirani članci o Domovinskom ratu obavljeni u domaćem i stranom tisku. Sustavna digitalizacija građe krenula je od 2005., a poseban naglasak stavljen je na Zbirke građe posebne vrste. Svoja znanja i vještine stečene u tome području NSK redovito dijeli s knjižnicama diljem Hrvatske te s europskima unutar Europeane, europske multimedijalne knjižnice kojoj svaki dan, prema podacima Europske komisije, u prosjeku pristupi oko 40.000 korisnika. Uskoro bi u Europeanu trebao biti uključen i digitalizirani dio fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Na taj će se način još više poboljšati međunarodna i međukulturalna suradnja u osiguranju dostupnosti digitalne kulturne i znanstvene baštine.Također, u tijeku je dorada i razvoj Portala digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa za korištenje u ostalim knjižnicama i baštinskim ustanovama. Cilj je omogućiti prikupljanje podataka o najstarijim hrvatskim novinama i časopisima koje se čuvaju u knjižnicama, arhivima i muzejima, a podatci o njima su samo djelomice poznati. Sakupljanje podataka je važno kako bi se postigla cjelovita zaštita te vrste građe, a potom i digitalizacija. Također, želimo omogućiti ostalim ustanovama RH da na portalu objave svoje digitalizirane novine i časopise.