Dragutin Kamenski, vlasnik zagrebačke građevinske tvrtke Kamgrad, upravo se vratio iz Prištine gdje je s kosovskim predsjednikom Fatmirom Sejdiuom razgovarao o otvaranju predstavništva, mogućnostima suradnje te investiranja u stambeno-poslovne objekte za prodaju i najam. Bit će to drugi iskorak Kamgrada u regiji nakon Sombora gdje je rekonstruirao i dogradio tvornicu Sobmoled za tadašnju Luru te podigao Trening centar za talijansku tekstilnu grupu Calzedonia. U Somboru su u tijeku i završni radovi na tvornici površine 15,5 tisuća četvornih metara koja treba biti gotova do svibnja kad Calzedonia planira njezino svečano otvorenje.

Od Pregrade do Njemačke
Dragutin Kamenski od petnaeste je godine u Zagrebu odakle je došao iz zagorskoga gradića Pregrade gdje mu je otac bio veterinar. Krenuo je u srednju građevinsku školu i u Zagrebu je ostao do danas s kratkim povratkom u Pregradu krajem sedamdesetih godina kada se osnivala općina nakon razdvajanja s Krapinom. U Pregradi je tada bio tajnik Samoupravne interesne zajednice za stambeno komunalnu djelatnost općine, no ubrzo se vraća u Zagreb. Prvo radno mjesto mladom Kamenskom ipak je bilo na terenu, u zagrebačkoj Tehnici, koja je tada imala, prisjeća se Kamenski, veliko i izuzetno zahtjevno gradilište u Sisku u kojem su se radila postrojenja za Inu. Kamenski 1979. s jednim radnikom otvara građevinski obrt u Zagrebu. Kao obrtnik radio je preko zadruga, odnosno Centra za zanatstvo i građevinarstvo, koji je bio registriran kao radna organizacija. U lipnju 1993. osniva Kamgrad d.o.o. u koji odmah zapošljava pedesetak ljudi. Danas kaže da mu je drago što je tvrtka imala takvu povijest razvoja i što nije proizašla iz nikakvih privatizacijskih afera. Oduvijek je želio da Kamgrad bude prepoznatljiv na tržištu po kvaliteti, poštivanju rokova, korektnim odnosima sa svim poslovnim partnerima i zaposlenima. Tvrtka danas ima dvočlanu Upravu, čiji članovi su Mirjana Igrec i sin Domagoj Kamenski, dok je Dragutin kao vlasnik prokurist. Zapošljavaju oko 400 radnika. Od 1993. do 2000. Kamgrad je imao predstavništvo u Njemačkoj gdje su radili na velikim poslovnim objektima, ali je s vremenom sve teže bilo naći građevinske radnike koji bi htjeli raditi u inozemstvu, posebice kad je nakon rata kod nas počeo građevinski bum. Veći dio zaposlenih radnika u Kamgrad je oduvijek dolazio iz Zagorja, pa tako i danas. Drugi dio dolazi iz Čakovca i Kotoribe. U tridesetak godina Kamgrad je radio uglavnom na visokogradnji i pratećoj niskogradnji. Sve radove teško je pobrojiti, no Kamenski upozorava kako su im glavni investitori bile privatne kompanije, a ne one u vlasništvu države ili gradova.

Hotelijeri česti ulagači
Primjerice, sagradili su oko 50 posto svih trgovina Bille u Hrvatskoj i njihovo središnje skladište u Sv. Heleni površine 26.000 četvornih metara. Dosta su radili u hotelijerstvu gdje su česti investitori bili Plava Laguna i Istraturist Poreč. Za njih su rekonstruirali i dogradili hotel Sol Umag i rekonstruirali depadanse hotela Istra. U Malom Lošinju su adaptirali hotel Apoksiomen austrijskog Magnum Internationala te sagradili hotel Manora istoimenog investitora. Uredili su i dogradili autokamp u Umagu, također u vlasništvu Istraturista, a u Poreču rekonstruirali hotel Laguna Molindrio i u Cavtatu hotel Croatia u koje su investirali Plava Laguna i Hoteli Croatia. Od poslovnih objekata Kamenski ističe gradnju skladišno-poslovne zgrade Medike u Zagrebu te tvornice Ireks arome u Jastrebarskom. Za talijansku Calzedonia grupu radili su sve tvornice u Hrvatskoj (u Čakovcu, Donjem Knegincu i Varaždinu te još dogradili u Čakovcu). Za Kaufland su u Sisku podigli robnu kuću, za HG Spot sagradili poslovnu zgradu u Zagrebu, Baumaxu trgovački centar u Osijeku, Neckermannu skladišno-poslovni objekt u Varaždinu, autosalone Škoda Štasni i Opel Đačić u Zagrebu.

Tu je i dogradnja tvornice Vetropack Straža u Humu na Sutli, skladišno-poslovna zgrada Magme u Jastrebarskom i distribucijski centar Orbico grupe u Ivanić Gradu.Kamgrad se okušao i u rekonstrukciji Bogoslovnog sjemeništa na zagrebačkom Kaptolu te gradnji apartmana na moru. Tvrtka u svojoj realizaciji ima 80% projekata za poznatoga kupca, a ostalo su prostori za prodaju na tržištu ili za dugoročne najmove kao što je vlastiti skladišno-poslovni objekt Jankomir, veličine oko 11.000 četvornih metara i više poslovnih zgrada. Od neprodanih stanova nešto ih je na zagrebačkom Laništu, a u izgradnji su četiri urbane vile na Mirogojskoj ulici također u Zagrebu. U Zagrebu su u pripremi gradnja stambeno-poslovnog objekta u Zapruđu te na lokaciji nekadašnje tvornice Getaldus, ali zbog krize projekti su u fazi mirovanja. Zbog prezasićenosti tržišta i neprodanih stanova Kamgrad je korigirao cijene stambenih kvadrata, no Kamenski kaže kako nema velikih prostora za sniženje zbog troškova. Dodaje, međutim, da projekti koji imaju dobru lokaciju kao što su vile na Mirogojskoj cesti uvijek nađu kupce. Oni pak, srećom, ovog trenutka imaju tek nekolicinu neprodanih stanova na Laništu te nekoliko poslovnih prostora.

Kurija Zorkovac

Velika rekonstrukcija
Kamgrad je na javnom natječaju prije više godina kupio oronulu kuriju Zorkovac iz 18. stoljeća koja se nalazi između Ozlja i Krašića. Prema našim mogućnostima, kaže Kamenski, kuriju bismo htjeli rekonstruirati te urediti oko 60.000 kvadrata okolnog zemljišta. Cilj im je da to bude u skladu sa svim zahtjevima konzervatora. Iako je kurija kupljena 2004., još se sanira postojeća konstrukcija, a kapelicu koju projektira svjetski poznati arhitekt Alvaro Siza, kao i s još nekim sadržajima namjeravaju otvoriti javnosti kada radovi budu završeni. Kamenskom je kao Zagorcu strašno žao što nije unatoč dobroj volji pronašao nešto takvo u svom kraju, ali kad bi našao u Zagorju nešto slično, kaže, kupio bi istog trenutka.

Aktivnosti

Sport i diplomacija
Dragutin Kamenski član je Vijeća i Skupštine Hrvatskoga olimpijskog odbora te predsjednik Hrvatskoga ragbijaškog saveza. Ujedno je i počasni konzul Rumunjske u Hrvatskoj. Kamenski smatra da gospodarstvenici trebaju biti i društveno angažirani, a to je i cilj ostalih u odboru. Naime, i poslovni ljudi i te kako iskustvom i znanjem mogu pridonijeti kulturi i razvoju sporta u nas.

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe