EN DE

E-banke kod nas zabranjene

Autor: Tomislav Pili
04. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —

E-banke koje kompletno poslovanje obavljaju preko interneta i nemaju poslovnice u Hrvatskoj ne mogu se osnovati jer ih regulativa ne predviđa

Internetske banke, sadašnjost bankovnog poslovanja u svijetu, u Hrvatskoj su vrlo neizvjesna budućnost. Kako sada stvari stoje, e-banke u Hrvatskoj neće se moći očekivati sve do ulaska u punopravno članstvo Europske unije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Domaća zakonska regulativa ne dopušta osnivanje internetske, odnosno e-banke. Naime, virtualnu banku kao oblik institucije hrvatski Zakon o kreditnim institucijama ne poznaje, kažu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). “Stajalište je Sektora bonitetne regulative i nadzora banaka kako HNB ne bi mogao izdati odobrenje za ‘internetsku banku’, a do sada nije ni bilo podnesenih zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad takve banke”, poručili su u HNB-u. Osobitost e-banke je da se cjelokupno poslovanje obavlja preko interneta. Banka nema klasičnih poslovnica, što joj je i glavna prednost jer zbog toga nema ni troškova vezanih uz njih. Nedostatak je, naravno, manjak kontakta s klijentima, no zbog nižih troškova ti se nedostaci mogu nadoknaditi na drugim područjima poslovanja. Europske banke sve više uviđaju prednosti takvog načina bankarskog poslovanja zbog čega se e-banke mogu naći i u hrvatskom susjedstvu gdje je zakonska regulativa više u skladu sa suvremenim trendovima. Tako je početkom prosinca prošle godine austrijski Raiffeisen International objavio kako planira na odabranim tržištima srednje i istočne Europe ove godine osnovati e-banke. Fokus RBA internetskih banaka bit će na poslovanju s građanstvom uz naglasak na prikupljanje depozita. Prema riječima predsjednika Uprave Raiffeisen Internationala Herberta Stepica, takva banka namijenjena je novoj internetskoj generaciji klijenata, čiji udio sve brže raste. Odobrenje za rad Raiffeisenove internetske banke dao je austrijski financijski regulator FMA jer će sjedište banke biti u Beču i poslovat će kao Raiffeisenova podružnica. Principi tzv. jedinstvene europske putovnice, sadržani u europskoj Direktivi o tržištima i financijskim instrumentima (MiFID), omogućuju e-banci ulaz na tržišta članica EU uz jednostavni proces registracije kod nadležnoga nacionalnog regulatora. Za razliku od Raiffeisena, iz Erste grupe su odgovorili kako ne planiraju osnovati e-banku. “Naša je filozofija kako je fizička neposrednost prema klijentima vrlo važna, posebno stoga jer omogućuje osoban pristup klijentima i davanje usluga po njihovoj mjeri. To je razlog što ćemo se i dalje fokusirati na razvoj mreže poslovnica”, poručili su iz Erste grupe. Prema njihovu mišljenju, sadašnje usluge internetskog bankarstva zadovoljavaju potrebe internetske generacije. Domaće banke nisu baš voljne razgovarati o ovoj temi. Naime, kako se neslužbeno moglo doznati, takva tema ulazi u područje hipotetskih poslovnih planova koji još k tome nisu ni zakonski dopušteni.

Internetske banke, sadašnjost bankovnog poslovanja u svijetu, u Hrvatskoj su vrlo neizvjesna budućnost. Kako sada stvari stoje, e-banke u Hrvatskoj neće se moći očekivati sve do ulaska u punopravno članstvo Europske unije.

Domaća zakonska regulativa ne dopušta osnivanje internetske, odnosno e-banke. Naime, virtualnu banku kao oblik institucije hrvatski Zakon o kreditnim institucijama ne poznaje, kažu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). “Stajalište je Sektora bonitetne regulative i nadzora banaka kako HNB ne bi mogao izdati odobrenje za ‘internetsku banku’, a do sada nije ni bilo podnesenih zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad takve banke”, poručili su u HNB-u. Osobitost e-banke je da se cjelokupno poslovanje obavlja preko interneta. Banka nema klasičnih poslovnica, što joj je i glavna prednost jer zbog toga nema ni troškova vezanih uz njih. Nedostatak je, naravno, manjak kontakta s klijentima, no zbog nižih troškova ti se nedostaci mogu nadoknaditi na drugim područjima poslovanja. Europske banke sve više uviđaju prednosti takvog načina bankarskog poslovanja zbog čega se e-banke mogu naći i u hrvatskom susjedstvu gdje je zakonska regulativa više u skladu sa suvremenim trendovima. Tako je početkom prosinca prošle godine austrijski Raiffeisen International objavio kako planira na odabranim tržištima srednje i istočne Europe ove godine osnovati e-banke. Fokus RBA internetskih banaka bit će na poslovanju s građanstvom uz naglasak na prikupljanje depozita. Prema riječima predsjednika Uprave Raiffeisen Internationala Herberta Stepica, takva banka namijenjena je novoj internetskoj generaciji klijenata, čiji udio sve brže raste. Odobrenje za rad Raiffeisenove internetske banke dao je austrijski financijski regulator FMA jer će sjedište banke biti u Beču i poslovat će kao Raiffeisenova podružnica. Principi tzv. jedinstvene europske putovnice, sadržani u europskoj Direktivi o tržištima i financijskim instrumentima (MiFID), omogućuju e-banci ulaz na tržišta članica EU uz jednostavni proces registracije kod nadležnoga nacionalnog regulatora. Za razliku od Raiffeisena, iz Erste grupe su odgovorili kako ne planiraju osnovati e-banku. “Naša je filozofija kako je fizička neposrednost prema klijentima vrlo važna, posebno stoga jer omogućuje osoban pristup klijentima i davanje usluga po njihovoj mjeri. To je razlog što ćemo se i dalje fokusirati na razvoj mreže poslovnica”, poručili su iz Erste grupe. Prema njihovu mišljenju, sadašnje usluge internetskog bankarstva zadovoljavaju potrebe internetske generacije. Domaće banke nisu baš voljne razgovarati o ovoj temi. Naime, kako se neslužbeno moglo doznati, takva tema ulazi u područje hipotetskih poslovnih planova koji još k tome nisu ni zakonski dopušteni.

Izdvojeno

Najveća mana sigurnost
Internetska banka povlači i sve opasnosti obavljanja transakcija na internetu. “Najveći je nedostatak takve banke sigurnost”, kazao je Siniša Srbljić, profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva.

Autor: Tomislav Pili
04. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close