Europska središnja banka (ECB) objavila je u utorak kako je s Europskom komisijom (EK) potpisala sporazum o tehničkoj pomoći središnjim bankama u državama kandidatkinjama za članstvo u EU i onima koje bi to mogle postati. Cilj je programa tehničke pomoći jačanje makro- i mikroprudencijalnog nadzora u državama zapadnog Balkana i Turskoj, stoji u priopćenju na internetskim stranicama ECB-a. Na dvogodišnji program tehničke pomoći EU će utrošiti 2,6 milijuna eura, a među državama kojima ECB namjerava pomoći nalazi se i Hrvatska. Iz Hrvatske narodne banke u utorak do zaključenja članka nismo dobili komentar najavljene suradnje.

ECB će tijekom dvije godine zajedno s predstavnicima središnjih banaka članica eurozone organizirati seminare za predstavnike središnjih banaka i regulatornih tijela Hrvatske, Makedonije, Albanije, BiH, Crne Gore, Srbije, Kosova i Turske. Europska monetarna vlast u program namjerava uključiti niz partnera poput Baselskog odbora za bankovni nadzor, Odbora europskih bankovnih revizora ili Centra za izvrsnost u financijama. Na programu će surađivati i Europska bankarska federacija, Europski parlament, Institut za financijsku stabilnost te Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka. Ove se godine planira održati 20 seminara, a prvi u nizu održat će se početkom veljače. Kako stoji u priopćenju, u ovogodišnjim seminarima naglasak će biti na intenzivnim regionalnim treninzima za približno 150 revizora. Održat će se i tri radionice za donositelje odluka, a prva radionica u organizaciji Odbora europskih bankovnih revizora na rasporedu je već za tjedan dana.

Implementacija mjera
Do kraja godine, nakon održanih regionalnih treninga, ECB će podržati implementaciju specifičnih nacionalnih mjera koje će biti sporazumno definirane između međunarodnih financijskih institucija, partnerskih središnjih banaka i primatelja pomoći. Olli Rehn, europski povjerenik za proširenje, pozdravio je potpisivanje sporazuma između ECB-a i bruxelleske administracije. “Stabilnost bankarskog sustava ima veliku važnost u stvaranju održivoga ekonomskog rasta”, kazao je Rehn. Prema njegovu mišljenju, jačanje nadzora je instrument u očvršćivanju i provođenju suradnje između svih institucija uključenih u proces. “U tom pogledu podržavamo napore država koje žele zadržati europske integracijske procese i tijekom ekonomske krize”, zaključio je Rehn.

Reforma zakona
Lorenzo Bini Smaghi, član Izvršnog odbora ECB-a, dodao je kako će program pomoći tijelima za makro- i mikroprudencijalni nadzor u državama kandidatkinjama kako bi im se ukazalo na najnovija saznanja i preporuke europskih i međunarodnih institucija u prevladavanju financijske krize. Reforma financijske regulacije na europskom, ali i na globalnom planu već je neko vrijeme u fokusu europskih političara. Prema odobrenom nacrtu reforme s kraja lipnja prošle godine predloženo je osnivanje dvaju stupova novoga sustava financijskog nadzora, Europskog vijeća za sustavne rizike (ESRC) te Europskog sustava financijskih nadzornika (ESFS). Europsko vijeće za sustavne rizike, na čijem bi čelu trebao biti predsjednik Europske središnje banke, trebalo bi nadzirati i ocjenjivati rizike po stabilnost financijskog sustava eurozone u cjelini (tzv. makroprudencijalni nadzor). Prema zamisli iz Bruxellesa, ESRC bi trebao pružiti rano upozorenje ako dođe do pojave sustavnih rizika te dati preporuku kako takvu vrstu rizika riješiti. No zbog pritiska Velike Britanije to će tijelo imati tek savjetodavnu ulogu. Konačne odluke o eventualnim intervencijama unutar financijskog sektora donosit će nacionalni regulatori. Drugo tijelo je Europski sustav financijskih nadzornika s ulogom nadzora pojedinačnih financijskih institucija (mikroprudencijalni nadzor).