EN DE

Krediti u eurima prijetnja za istok EU

Autor: Tomislav Pili
14. siječanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Visoka kreditna zaduženost u stranoj valuti već je izazvala eksploziju nenaplativih kredita u istočnoj Europi zbog slabljenja lokalnih valuta i recesije

Istočnoeuropske banke još su u problemima, a predviđanja za financijsku industriju u državama koje će i ove godine bilježiti pad BDP-a ostaju zabrinjavajuća. Takve pesimistične prognoze izrekli su analitičari neovisne konzultantske tvrtke za makroekonomska istraživanja Capital Economics, piše Bloomberg. Prema mišljenju Neila Shearinga, analitičara za brzorastuća tržišta u toj tvrtki, likvidnost će i dalje ostati slaba u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj te baltičkim državama Estoniji, Letoniji i Litvi. “Kreditni uvjeti u najboljem će slučaju ostati iznimno oštri”, smatra Shearing.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nastavak pada BDP-a
Gospodarstva u tih šest zemalja nastavit će se urušavati i ove godine pa će bilježiti drugu uzastopnu godinu pada BDP-a. Takvo gospodarsko stanje dodatno će smanjiti potražnju za potrošačkim i stambenim kreditima, kazao je Shearing. Istočnoeuropske banke i njihove vlasnice iz Austrije, Italije, Njemačke i Švedske već su prošle godine prijavile porast loših kredita. Glavni razlog rasta bilo je slabljenje lokalnih valuta još 2008., što je pogoršalo servisiranje kreditnih obveza stanovništva i realnog sektora na kredite denominirane u euru. Razina loših kredita u Letoniji doseže 14,5 posto, u Estoniji 12 posto, u Rumunjskoj 11,2 posto, a u Bugarskoj 10 posto, pokazuju podaci Capital Economicsa. Najviša razina kredita denominiranih u stranoj valuti odobrena je u Letoniji, 91 posto, a slijede je Estonija sa 87 posto i Litva s gotovo 72 posto.

Istočnoeuropske banke još su u problemima, a predviđanja za financijsku industriju u državama koje će i ove godine bilježiti pad BDP-a ostaju zabrinjavajuća. Takve pesimistične prognoze izrekli su analitičari neovisne konzultantske tvrtke za makroekonomska istraživanja Capital Economics, piše Bloomberg. Prema mišljenju Neila Shearinga, analitičara za brzorastuća tržišta u toj tvrtki, likvidnost će i dalje ostati slaba u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj te baltičkim državama Estoniji, Letoniji i Litvi. “Kreditni uvjeti u najboljem će slučaju ostati iznimno oštri”, smatra Shearing.

Nastavak pada BDP-a
Gospodarstva u tih šest zemalja nastavit će se urušavati i ove godine pa će bilježiti drugu uzastopnu godinu pada BDP-a. Takvo gospodarsko stanje dodatno će smanjiti potražnju za potrošačkim i stambenim kreditima, kazao je Shearing. Istočnoeuropske banke i njihove vlasnice iz Austrije, Italije, Njemačke i Švedske već su prošle godine prijavile porast loših kredita. Glavni razlog rasta bilo je slabljenje lokalnih valuta još 2008., što je pogoršalo servisiranje kreditnih obveza stanovništva i realnog sektora na kredite denominirane u euru. Razina loših kredita u Letoniji doseže 14,5 posto, u Estoniji 12 posto, u Rumunjskoj 11,2 posto, a u Bugarskoj 10 posto, pokazuju podaci Capital Economicsa. Najviša razina kredita denominiranih u stranoj valuti odobrena je u Letoniji, 91 posto, a slijede je Estonija sa 87 posto i Litva s gotovo 72 posto.

Visoka volatilnost
U Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj dvije trećine odobrenih kredita denominirano je u stranoj valuti. Na boljku slabe lokalne valute nisu ostali imuni ni državni proračuni. Valja podsjetiti kako je Međunarodni monetarni fond (MMF) prošle godine morao spašavati Mađarsku, Rumunjsku, Letoniju i Ukrajinu zbog nemogućnosti servisiranja vanjskog duga. Stoga bi nova kriza na istočnu Europu djelovala katastrofalno. “Još jedno značajno pogoršanje u globalnom financijskom okružju može potaknuti novi val problema za banke”, ističe Shearing. S takvim se ocjenama slaže i Michael Steinbarth, direktor u agenciji za kreditni rejting Fitch. Prema njegovu mišljenju visoka razina kreditne zaduženosti u stranoj valuti predstavlja prijetnju za financijsku stabilnost u državama istočne Europe. O volatilnosti istočnoeuropskih valuta dovoljno govori i činjenica je prosječna volatlinost jednomjesečne opcije na valutni par euro-mađarska forinta u posljednjih šest mjeseci iznosila 13 posto. Na valutni par euro-rumunjski lej volatilnost je iznosila osam posto. U isto vrijeme volatilnost valutnog para euro-švicarski franak dosegla je tek 4,2 posto, pokazuju podaci Bloomberga.

Autor: Tomislav Pili
14. siječanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close