Državne željeznice (Ferrovie dello Stato) tek su uvele, 13. prosinca, vožnju vlakom od Rima do Milana, brzinom nešto većom od 570 km, a put koji traje manje od tri sata uskoro bi trebao biti skraćen na dva i pol sata, a već se toj državnoj kompaniji priprema konkurencija. Od 2011. konkurenciju suprebrzom vlaku Državnih željeznica, u kojima ima i privatnoga kapitala, činit će isto tako brzi vlak privatne tvrtke NTV (Nuovo Trasporto Viaggiatori). Sa 22 vlaka privatna će tvrtka biti konkurencija na talijanskoj željezničkoj mreži. Kao što je otvorena konkurencija u zračnom prometu ili telefoniji, granama koje su bile monopolističke, sada je otvorena konkurencija i na prugama. Ne samo što neka, na primjer, francuska tvrtka može prometati po talijanskoj pruzi već sa svojim vlakovima mogu konkurirati i privatnici.

Dobra infrastruktura
Tvrtku NTV osnovali su Luca Cordero di Montezemolo, predsjednik Fiata, i Diego Della Valle, poduzetnik poznat po tvrtki cipela Toots, te drugi poduzetnici i banka Intesa Sanpaolo, a naručili su vlakove u francuskoj tvrtki Alstom AGV. S tim vlakovima će konkurirati na pravcima Torino – Milano – Bologna – Firenze – Rim – Napoli – Salerno te Rim – Firenze – Bologna – Venezia i Rim – Bari. Postaje brže voziti se vlakom iz Rima do Milana negoli zrakoplovom. Naime, ako se uračuna prijevoz do zračnih luka i let od jednog sata, onda se s vlakom iz središta jednog do središta drugoga grada stiže brže. U Italiji ima više od tisuću kilometara pruga za vlakove visokih brzina, onih koji voze iznad 300 km na sat, te više od 22.000 km za ostale vlakove. Još nije dovršena gradnja pruga za vlakove visoke brzine na svim planiranim pravcima, ali od 2014. bi i ostatak mreže trebao biti izgrađen. Već sada na najprometnijem zrakoplovnom pravcu u Europi, onom između Rima i Milana gdje zrakoplovi u špicama polijeću svakih 15 minuta, vlak je postao konkurentnim, a uskoro bi mogao preuzeti 60% ukupnog prometa. Uskoro će biti normalno živjeti u jednom i raditi u drugom gradu. Primjerice, već sad relaciju Bologna – Milano od 215 km vlak prođe za jedan sat, a uskoro će biti i brži. Ili kada će 150 km između Milana i Torina vlak voziti pola sata (sada vozi jedan sat). Nijedan automobil ne može razdaljinu od Rima do Napulja, oko 220 km, proći za manje od jedan sat koliko je potrebno vlaku. Dakle, sve će se više putovati vlakovima, a sve manje automobilima ili, na manjim razdaljinama, zrakoplovima. Između Rima i Milana dnevno vozi 58 vlakova, a od 2011. će im konkurenti biti privatni vlakovi tvrtke NTV. Otkada je, na primjer, otvorena brza pruga između Pariza i Strasburga, prijevoz vlakom je sa 28 posto porastao na 60 posto od ukupnog prometa. Ulaskom novih brzih vlakova u cijelu talijansku mrežu, barem onu ključnu, vjerojatno će se teretni promet koji je do sada bio uglavnom kamionski prebaciti na željeznicu.

Otezanje Slovenaca i Hrvata
Sada oko 70 posto tereta prevoze kamioni, a to će, posebno kada se Europa poveže s brzim prugama, biti promijenjeno. Brza pruga treba povezati Lion i Torino tunelom kroz Alpe. Iz Torina brza pruga ide dalje do Trsta pa preko Ljubljane do Budimpešte i Kijeva. To je tzv. peti koridor. Kroz Italiju se brza pruga gradi ubrzano, ali zapinje istočno od Trsta. Prvo su Slovenci dugo pregovarali o čvoru na Divači (još se ne zna kojim bi pravcem trebalo graditi prugu), a onda je i pitanje kako će ona ići prema Budimpešti. Hrvatska i u tim projektima kasni, odnosno upitno je kada i kako će se Zagreb priključiti na peti koridor. Zatim postoji, kada govorimo o Hrvatskoj, i problem povezanosti Zagreba i Rijeke. Postoji namjera Europske unije da sufinancira gradnju nove pruge Zagreb – Rijeka, ali o tome se za sada u Hrvatskoj malo zna. Kada će Hrvatska ući u EU, morat će otvoriti svoju željeznicu konkurenciji.

Prednosti

Francuski primjer
Otkada je otvorena brza pruga između Pariza i Strasburga, prijevoz vlakom je u ukupnom prometu porastao sa 28 na 60%

Povratak vlakova
Ulaskom novih brzih vlakova u cijelu talijansku mrežu, barem onu ključnu, vjerojatno će se teretni promet, koji je do sada bio uglavnom kamionski, prebaciti na željeznicu

Sumrak kamiona
Sada oko 70 posto tereta prevoze kamioni, a to će, posebno kada se Europa poveže s brzim prugama, biti promijenjeno

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji