Iako su negdje u isto ovo vrijeme prošle godine zabrinuto vrtjeli glavama, vodeći ljudi Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) kraj recesijske 2009. ipak su dočekali s osmijesima. Povećali su kapital, aktivu, zabilježili 160 milijuna kuna dobiti (doduše, 14 milijuna kuna manju nego 2008., no ipak smo usred krize), plasirali šest posto više kredita – za recesijske uvjete poslovanja odlični rezultati.

Do sredstava su došli na temelju dobre suradnje s inozemnim financijskim institucijama koje su im plasirale novac pod povoljnim uvjetima pa je neuspješni plasman obveznica u drugoj polovini godine pao pomalo u drugi plan. Zadesio je HBOR ove godine i pad kreditnog rejtinga kod agencija Standard&Poor’s i Moody’s, ali ni to nije spriječilo dugogodišnjeg šefa Antona Kovačeva da bankom sigurno kormilari na nemirnim kriznim morima. No solidne ovogodišnje rezultate HBOR, iako zvuči pomalo apsurdno, može zahvaliti upravo recesiji i golemoj nelikvidnosti hrvatskoga ekonomskog sustava. Naime, čak 4,3 milijarde kuna kredita plasirano je za osiguranje likvidnosti domaćih poduzetnika koji na taj način još neko vrijeme drže glavu iznad vode. Pitanje je što bi se dogodilo da HBOR nije dobio odobrenje od već spomenutih stranih kreditora za prenamjenu novca. Sredstva Europske investicijske banke, Svjetske banke i Njemačke razvojne banke originalno su bila namijenjena za infrastrukturne projekte i razvoj poslovanja malih i srednjih poduzetnika. No svjetski financijaši, iako vrlo neskloni takvim eskapadama, ipak su dali zeleno svjetlo za prenamjenu sredstava i ubrizgavanje novčane pomoći hrvatskim tvrtkama. Na neki način novac i jest iskorišten za razvoj poslovanja, ali poslovanja na hrvatski način gdje je obveza plaćanja dugova već duži niz godina u domeni “kako ćemo, lako ćemo”. Reći da će tolika razina nelikvidnosti, ako se produži i na sljedeću godinu, svima doći glave, bilo bi otkrivanje tople vode. Osjeća je pomalo i glavni junak naše priče, HBOR. Stopa kredita koji kasne s naplatom skočila je dvostruko u odnosu na lani. Iako 3,6 posto takvih kredita u ukupnom portfelju još nije alarmantno, tvrde HBOR-ovci, božićni domjenak 2010. možda neće biti tako opušten. Ako su prošle godine bili zabrinuti, Uprava HBOR-a ove godine ipak ima mnogo više razloga za nevesela lica. Polagati nade u oporavak Europske unije i SAD-a koji će olakšati i hrvatsku krizu, kako se nada Kovačev, mogao bi se pokazati kao naivno očekivanje. Ta ipak živimo i radimo u Hrvatskoj, gospodine Kovačev.