Kinezi će ove godine po prvi put kupiti više automobila od Amerikanaca. Potražnja je toliko velika da kupci moraju staviti svoje ime na listu čekanja kako bi dobili popularne modele. “Vrlo sam razočaran, ali što mogu”, kaže Zhang Ge Lu, kineski dizajner. Nedavno je s dva prijatelja došao u prodavaonicu automobila u gradu Guangzhou kako bi kupio crnu Toyotu RAV4, ali su mu rekli kako na isporuku mora čekati dva mjeseca. No nije tako samo s automobilima. Po pitanju potražnje za mnogim potrošačkim proizvodima Kina je prestigla Sjedinjene Države, donedavno najvećeg svjetskog tržišta. Radi se o velikoj paleti proizvoda, od automobila i hladnjaka preko strojeva za pranje rublja do stolnih računala.

Kinesko tržište je u “punom procvatu”, kaže John Bonnell, direktor odjela za predviđanje tržišta automobilima pri tvrtki J.D. Power & Associates. Kina trenutno grabi punim korakom djelomično i zbog toga što se dugovima opterećeni i zbog svojih radnih mjesta zabrinuti Amerikanci ustučavaju trošiti. Nakon desetljeća mahnite potrošnje Amerikanci su se okrenuli štednji, dok Kinezi, za koje su ekonomisti smatrali kako su skloni štednji, troše više. Rast prihoda je napokon veliki dio Kineza učinio dovoljno imućnima da se upuste u neku veću kupnju. No postavlja se jedno pitanje: hoće li Kinezi nastaviti potrošnju? Vlada u Pekingu povećava potrošnju s popustima, subvencijama i snažnim bankovnim pozajmicama. Hoće li se Kina svojom potrošnjom pretvoriti u pravo potrošačko društvo ne ovisi samo o Kini već i o ostatku svijeta. Zapad već godinama vrši pritisak na Kinu da poveća domaću potrošnju i smanji svoju ovisnost o izvozu, ponajprije jer je prevelika ovisnost o izvozu iskrivila globalnu trgovinu. Kako bi održavala rad svoje izvozne mašinerije Kina je svoju valutu držala podcjenjenom kako bi njena roba bila konkurentnija na stranim tržištima. Država je vlastite građane činila siromašnima, zadržavši plaće i bankovne depozite umjetno niskima kako bi podržala izvoznike. Kineski trgovinski višak i ekstenzivna intervencija u valutno tržište rezultirali gomilanjem novčanih rezervi od 2,27 bilijuna dolara, najviše u američkim državnim obveznicama, vrijednosnim papirima vezanim uz hipoteke i drugim investicijama denominiranima u dolarima. Time je pomogla održavati kamatne stope niskima i financirati američki dug. Kineska škrtost omogućila je američku raskalašenost. Ako bi Kinezi nastavili više kupovati, a Amerikanci više štedjeti moglo bi se oblikovati stabilnije globalno ekonomsko tržište. U međuvremenu, snažan rast kineske potrošnje dobra je vijest za cijeli svijet. Kina je po prvi puta postala lokomotiva koja će globalnu ekonomiju izvući iz krize.